U Mlaćinom dnevniku naredba za likvidaciju zarobljenika

- Službeno - ne smijemo imati civilnih zarobljenika. Tajno - ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira - stoji u dijelu ratnih dnevnika koje su prije nekoliko godina pronađeni kod predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno Dževada Mlaće. Njegovi dnevnici su otkriveni prilikom jednog od pretresa njegove kuće, a već godinama se koriste kao dokazi na sudu protiv osoba koje su osumnjičene za ratne zločine nad Hrvatima u Bugojnu. Iako se jasno vidi da su naređeni zločini nad zarobljenim Hrvatima i pripadnicima HVO-a, sam autor dnevnika Dževad Mlaćo nikada nije osuđen zbog ovih zločina.

Svjedočio na sudu

Inače, Mlaćo je prije skoro godinu dana, kao svjedok obrane Enesa Handžića, Nisveta Gasala, Musajba Kukavicu i Senada Dautovića, sam pred sudom čitao dijelove svoga dnevnika, prema naredbi suca. Kada je počeo čitati dijelove koji govore o likvidaciji zarobljenih vojnika HVO-a, naglo je prekinut. Tada je rekao kako se ne sjeća tko je to rekao, iako je to zapisano u njegovu dnevniku. Nezavisne novine su jučer objavile presliku Mlaćina dnevnika u kojem se jasno vidi kako su naređene likvidacije Hrvata. Ovo je rečeno 22. srpnja 1993. godine na izvanrednoj sjednici Ratnog predsjedništva općine Bugojno. Zapisnik koji je u posjedu Nezavisnih vodio je Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog Predsjedništva općine Bugojno, a na sjednici su osim njega bili prisutni Mlivo (Uzeir Mlivo, predsjednik Izvršnog odbora općine Bugojno), Meša (Mesud Duvnjak), Jeleč (Abdulah Jeleč), Dautović(Senad D utović) i Ismet Duvnjak. Iz vođenih zabilješki može se zaključiti da su sudionici sastanka konstatirali da je urađen ogroman posao te da su sve tri postrojbe HVO-a razbijene te da je moral vojnika Armije Bosne i Hercegovine na izuzetno visokoj razini. Isto tako na sjednici se konstatira da se mjesna zajednica Vesela pokazala kao najpasivnija - “neće komšija na komšiju”, napisano je u zapisniku. “S HVO-om nema pregovora osim razmjene poginulih i teških ranjenika. Inače, HVO treba uništiti, što je stav s više instance. HVO je napustio sve linije prema četnicima koje smo mi odmah zaposjeli”, jedna je od bilješki Dževada Mlaće koji je nedavno vraćen na mjesto profesora matematike u bugojanskoj Gimnaziji gdje je, kako mnogi tvrde, mučio zarobljenike. Vraćanje Mlaće na mjesto gdje su se događali zločini dok je on bio vodeći čovjek Bugojna izazvalo je zgražanje Hrvata u BiH, osobito osoba koje su mjesece proveli zatočeni u podrumu Gimnazije. - Mlatili su nas svaki dan, ponižavali na razne načine. Neki su toliko bili prebijeni da su na kraju umrli. Njihova tijela ni danas nisu pronađena. Mlaćo je morao znati za događaje iz podruma Gimnazije i ništa nije učinio kako bi ih spriječio. Danas drži nastavu u toj školi. Čemu uči djecu - toleranciji, suživotu, finom ponašanju? - pitaju se zarobljeni vojnici HVO-a koji su preživjeli golgotu u podrumu bugojanske Gimnazije. U Udruženju obitelji poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata općine Bugojno kažu da to što stoji u dnevniku, da je to tako te da se i poslije više od 17 godina ne zna sudbina nestalih Hrvata. U ovom udruženju tragaju za 22 Hrvata koji su nestali prije raspuštanja logora formiranog na stadionu NK Iskra u Bugojnu te da je skoro 300 pripadnika HVO-a bilo u logorima, dok je blizu 2.000 Hrvata zatvarano tijekom sukoba. - Tko je odgovoran, utvrdit će Sud BiH, a ljudi koji su bili u Ratnom predsjedništvu vrlo dobro su znali što se radilo, i to tvrdimo- kažu u ovom udruženju.

Gdje su leševi Hrvata?

Ranije su članovi ovog udruženja optužili Mlaću da zna ali da skriva mjesta gdje se nalaze tijela nestalih vojnika. I dok ostaje nejasno zašto je Mlaćo i dalje slobodan čovjek, sve je više onih koji će biti procesuirani zbog zločina nad bugojanskim Hrvatima. Kako se navodi u optužnici protiv Osmana Šege koja je podignuta ovoga tjedna, dana 30. 7. 1993. godine optuženi Šego je došao u Marksistički centar-Kloster časnih sestara s drugim pripadnicima vojne policije, odakle su izveli skupinu zatočenika koje su odveli do naselja Vrbanja, gdje su im optuženi Šego i drugi pripadnici vojne policije naredili da skupljaju ljudske leševe, kopaju grobna mjesta i ukopavaju leševe, što su zatočenici morali i uraditi. Optuženi Šego tereti se da je zajedno s drugim pripadnicima vojne policije, naoružan strojnicom osiguravao zatvorenike prilikom obavljanja tih radova. Dvojica pripadnika Armije RBiH Bugojno su, zajedno s drugim civilima bošnjačke nacionalnosti koji su tu bili prisutni, tjelesno i psihički zlostavljali zatočenike, udarajući ih rukama, nogama, krampama, lopatama i drugim tupim predmetima, te kamenjem, po svim dijelovima tijela nanoseći im snažan tjelesni i duševni bol i patnje. U optužnici se navodi da su optuženi Šego i drugi vojni policajci sve to promatrali, ne sprječavajući napadače, pa je jedan od zatočenih civila hrvatske nacionalnosti od mnogobrojnih udaraca i ozljeda zadobivenih od tih udaraca istog dana i podlegao. Sve spomenuto je samo do strahova kroz koje su prošli Hrvati u Bugojnu tijekom rata. Svi oni su stajališta kako ovaj proces neće biti gotov sve dok Dževad Mlaćo ne bude doveden pred lice pravde i dok ne prizna sva zlodjela koja je Armija BiH tijekom rata počinila nad svojim sugrađnima Hrvatima. - On to mora znati, on je u to vrijeme bio vladar Bugojna, gospodar života i smrti - zaključuje jedan od naših sugovornika.