U nadbiskupiji Vrhbosna 11.326 Hrvata manje

Ono što nije u stanju učiniti aktualna vlast u BiH, a riječ je o popisu stanovništva, zahvaljujući crkvenim statistikama, može se doći do podatka o broju katolika Hrvata koji trenutno žive u BiH. S područja Vrhbosanske nadbiskupije sa sjedištem u Sarajevu u posljednjih nekoliko godina odselilo se više tisuća Hrvata katolika, podaci su Vrhbosanske nadbiskupije koji se odnose na 13 dekanata koji pripadaju ovoj nadbiskupiji. Na području Sarajevske nadbiskupije, prema podacima iz 2010. godine, živi 194.812 katolika, dok je primjerice 2007. godine na tom području živjelo 206.138 vjernika. Iako je nakon rata 1995. pa sve do 2002. godine broj vjernika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji bio u porastu, nakon toga bilježi se pad.

Uzroci iseljavanja

Uzroke prije svega treba tražiti u neuspjelom povratku i iseljavanju zbog političkih i nacionalnih pritisaka, socijalne neizvjesnosti, ali i negativnom prirastu, ističe generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević. Prema njegovim riječima, generalno ova tvrdnja se odnosi i na ostala dva naroda, ne samo na Hrvate. Mnoge mlade obitelji su zbog takvog ozračja bile primorane otići, jer nisu vidjele perspektivu. No, s druge strane, u mnogim dijelovima BiH nije omogućen povratak, i to u onom postratnom razdoblju kada je to pitanje bilo najaktualnije i kada su mnoge obitelji bile spremne na povratak. Tome je doprinijela i šutnja političara koji su „žmirli“ na ovaj problem. Ne treba podsjećati da se u RS-u činilo sve na sprječavanju povratka, na što su utjecaja imali i pojedini međunarodni čimbenici. Status quo Daytonskog sporazuma također je jedan od uzroka iseljavanja i smanjene želje za povratkom. Drugim riječima, nesređena politička situacija također je jedan od uzroka iseljavanja. Kao rezultat status quo Daytonskog sporazuma i nasilne promjene Ustava od bivših visokih predstavnika u BiH, imamo potpunu majorizaciju Hrvata u oba bh. entiteta.

Biskupska konferencija BiH je u svom godišnjem izvješću ocijenila da se u BiH teško krše prava svih naroda, a napose Hrvata katolika koji su institucionalna i narodna manjina u oba entiteta u kojima dominiraju Srbi i Bošnjaci. Unatoč takvom stanju nesređene države i posebno odnosa političara prema svom narodu, statistike bilježe i značajan broj povrataka u pojedina mjesta. Riječ je o mjestima oko Bugojna i Uskoplja, gdje se vratio značajan broj izbjeglih i raseljenih Hrvata. Trenutno u Bugojanskom dekanatu živi 16.500 vjernika i ima 5251 domaćinstvo. Također, i odžački kraj bilježi povratak, istaknuo je mons. Ivo Tomašević.

Statistika dekanata

Prema statističkim podacima, po dekanatima Vrhbosanske nadbiskupije, na prostoru ove biskupije živi 194.812 katolika Hrvata, a broj domaćinstava je 72.382. Najveći broj vjernika živi na prostoru Travničkog dekanata (33.515), zatim u Kreševskom i Žepačkom dekanatu gdje živi 24.000 katolika Hrvata, dok ih je najmanje u Derventskom gdje živi 1149 Hrvata. Zanimljivo je podatak da Kreševski dekanat ima najviše domaćinstava, 11.383. Kada je u pitanju Sarajevski dekanat, broj katolika Hrvata je 12.656, a broj domaćinstava u ovom dekanatu je 6050. Ukupno krštenih u 13 dekanata iznosi 1989, a najviše krštenja bilježi Travnički dekanat (401), dok je u Dervetanskom dekanatu bilo deset krštenja.

Crkvenih vjenčanja je bilo 990. S druge strane, u posljednje vrijeme, prema službenim statistikama entitetskih zavoda za statistiku, zabilježen je pad nataliteta u BiH. To potvrđuje i crkvena statistika prema kojoj su u dekanatima Vrhbosanske nadbiskupije preminule 3432 osobe, najviše u Travničkom, 417. Ako se podaci o broju umrlih usporede s podacima broja krštenih u dobi do jedne godine, a takvih je bilo 1989, što je pretpostaviti da je riječ o novorođenima, onda je broj umrlih skoro dvostruko veći, što samo je samo potvrda službenih statistika o padu nataliteta u Bosni i Hercegovini.