Zaklinjanje u „mlade snage“ puka je demagogija u BiH, što najbolje potvrđuju podaci o broju mladih ljudi zaposlenih u državnoj administraciji.
Stimulacija kadrova
Za razliku od privatnih kompanija, gdje država ne može utjecati na zapošljavanje kadrova, uprava je područje gdje je moguće stimulirati radni angažman mladih kadrova. Međutim, službeni podaci o starosnoj strukturi državnih službenika u administraciji BiH govore da je u ministarstvima, agencijama i drugim institucijama države mnogo više onih srednje i starije životne dobi, nego mladih. Tako je u institucijama BiH zaposleno čak 60 posto službenika starijih od 40 godina. Službenika u dobi od 31 do 40 godina starosti ima 30 posto, dok je onih mlađih od 30 godina tek 11 posto. Podaci ne uključuju imenovane dužnosnike, namještenike i sve druge koji ne prolaze proceduru zapošljavanja preko Agencije za državnu službu BiH.
Ništa bolja situacija nije ni na entitetskoj razini, pa je očito kako mladi ljudi koji završavaju fakultete šansu za dobivanje prvog posla prvenstveno trebaju tražiti u privatnom sektoru.
Nezavidna situacija
Problem je to za mlade osobe sa završenim društvenim fakultetima, budući da u gospodarstvu takva zanimanja uglavnom nisu potrebna. U nezadivnoj situaciji oni koji su završili prvi ciklus studija po novom programu, jer njihovo stručno zvanje još uvijek nije definirano i priznato. Zanimljivo je osvrnuti se i na spolnu i nacionalnu strukturu državnih službenika. Po podacima ADS-a, početkom rujna ove godine u državnim institucijama radilo je nešto više žena nego muškaraca. U strukturi državnih službenika žene čine 50,3 posto. Nacionalna zastupljenost, bar po pitanju državnih službi, uglavnom zadovoljava rezultate popisa stanovništva iz 1991. Najbrojniji su Bošnjaci, kojih je 45,3 posto od ukupnog broja državnih službenika. Srba je 33,6, a Hrvata 18,4 posto. Ostalih je 2,3 posto, dok je 0,7 posto onih koji se nacionalno nisu opredijelili.