Učitelji uzimaju novac koji nisu zaradili oni već njihove kolege

Neposrednim uvidom u školsku dokumentaciju i u evidencijske listove osnovnih škola, prosvjetna inspekcija Zapadnohercegovačke županije došla je do podataka prema kojem je za 385 učitelja razredne nastave proizvoljno i nezakonito određivano četrdesetsatno radno vrijeme, jer je nastavni plan i program u kontradiktornosti s važećim pravilnikom koji, između ostalog, propisuje normu učitelja razredne nastave.

Pumpanje norme

U izvješću koje je prosvjetna inspektorica prof. Nada Đerek proslijedila novoj županijskoj vlasti i ministru financija, pojašnjava se kako je po nastavnom planu i programu za devetogodišnje obrazovanje tjedna norma učitelju umanjena - umjesto 19, kako je odredio pravilnik, na 16 sati tjedno. Po istom nastavnom planu i programu učitelji razredne nastave u prvim razredima devetogodišnjeg obrazovanja izvode 13 sati nastave tjedno, što je šest sati manje od prosjeka koji je utvrdio stari nastavani plan i program te važeći pravilnik. No, broj sati nije išao u pravcu tjednog rasterećenja učenika. Broj sati koji se dnevno izvodi u razredu ostao je približno isti, jer je broj na koji je umanjena norma učiteljima razredne nastave “pretvoren” u sate engleskog i njemačkog jezika i vjeronauka, a zbog čega je primljeno 70 novih djelatnika u osnovne škole na prostoru županije. Umjetno i nezakonito pumpanje sati napravljeno je zbog toga da određen broj učitelja istodobno uzima novac za sate koje uopće nisu odradili, kao i novozaposleni djelatnici koji odrađuju njihovu nastavnu normu. Zbog ovakvih anomalija bespotrebno se umjetno povećava broj nastavnog osoblja što, kako u zaključku ističe inspektorica, “znači da se za isti broj sati godišnje plaćaju i oni učitelji kojima je smanjena norma i novozaposleni djelatnici”.

Nisu uvažavali inspekciju

Gola statistika pokazala je da se 1350 odrađenih nastavnih sati tjedno naplaćuje dva puta, ili preciznije rečeno, novac uzimaju učitelji koji uopće nisu odradili svoju nastavnu normu i oni koji su im došli kao ispomoć. Na ovakvu nezakonitost više je puta, kako tvrdi, upozoravao i bivši županijski prosvjetni inspektor Marko Slišković. “Ne samo da me nitko u staroj Vladi nije htio slušati, već mi je stari ministar prosvjete rekao da pedagogije nema u školstvu i da je sve to politika”, ističe Slišković. Za njega je najveće razočaranje što uz županijsko Ministarstvo prosvjete i ravnatelje škola, inspekcijski nalaz nisu uvažavali ni općinski, ali ni županijski sudovi. “Inspekcija je institucija, njezino izvješće mora se uzeti kao dokaz, ili je potpuno ukinuti, no nitko nije uvažavao naše dokaze, pa je, primjerice, jedna škola primala djelatnike za drugu školu, što je apsurd, kriminal”, ističe Slišković. Sadašnja prosvjetna inspektorica prof. Nada Đerek tvrdi da je ovo samo dio problema koji su našli u školama u ZHŽ-u.