Sve županije u FBiH su kronični gubitaši, a pojedine se guše u ukupnim dugovanjima i zaduženjima koje će biti vrlo teško vraćati, a koja su dosegnula iznose približno iznosa godišnjeg proračuna. Najveću zaduženost među deset županija imaju upravo većinske hrvatske županije - Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka.
Treći ‘entitet’
I jedna i druga županije, kao i većina drugih zapljusnute su valom presuda zbog neizmirenih obveza iz ranijih godina, ali i brojnih zaduženja za koje ne postoji nikakva opravdanost. Dapače, odgovornost je u rastrošnosti i očito krčmljenju državnoga novca bez pokrića. Po tome je prednjačila prethodna vlast u Županiji Zapadnohercegovačkoj. U ovoj županiji izravna zaduženja iznose oko 45 milijuna maraka, od čega na kratkoročne otplate otpada čak 35 milijuna. Kada se tome pridodaju razne druge dubioze iz županijskih fondova, onda se ukupno dugovanje penje na blizu nevjerojatnih 60 milijuna maraka. Od toga iznosa gotovo deset milijuna maraka nije uplaćeno za doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u troipolgodišnjem mandatu ove vlasti. Stanje je toliko ozbiljno da prijeti potpuna blokada računa. Druga po zaduženju, ne prema iznosu nego u odnosu na visinu proračuna je HNŽ. U ovoj županiji, međutim, struktura novca koji duguju je posve drukčija.
Krediti
Ukupan iznos zaduženja je oko 90 milijuna maraka. Od toga u kratkoročnim obvezama su dugovanja od 23 milijuna maraka iz ranijih godina. Od novonastalih financijskih dubioza su obveze za doprinose MIO od 1,5 milijuna maraka, za tužene plaće i topli obrok iz 2002. iznosi 353.556 maraka. Obveze prema dobavljačima su nešto više od 1 milijun, beneficirani staž MUP-a 1,9 milijuna te obveze za poreze i doprinose 10,8 milijuna. Istodobno HNŽ se puno ‘pametnije’ dugoročno zaduživala od ŽZH. U HNŽ-u ova dugovanja iznose 43,5 milijuna. Od toga iznosa čak 33,7 milijuna maraka odnosi se na kreditna zaduženja za izgradnju i opremanje Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, a ostalo se odnosi uglavnom za izgradnju i opremanje osnovnih škola te kreditna sredstva od MMF-a u iznosu od 5,3 milijuna maraka. Kratkoročne obveze Hercegbosanske županije iznose oko 10 milijuna maraka. Najveći iznos dugovanja odnosi se na tekuće obveze te na dugovanja iz 2001. i 2002. godine. Jedino je vlast u ovoj županiji u odnosu na ostale, pod vodstvom Nedjeljka Rimca, drastično skresala dugovanja. S 28 milijuna u četiri godine spala su na 9,8 milijuna. Srednjobosanska županija je također među slabije zaduženima i njezine obveze iznose 12 milijuna maraka od čega šest milijuna otpada na dugovanja radnicima. Zaduženje Posavske županije kreće se oko 10 milijuna maraka od čega sedam otpada na obveze koje moraju izmiriti u kratkome roku.