Sve veći broj mirovina i sve manji broj plaća imaju alarmantan utjecaj na regionalna gospodarstva. Mirovine se financiraju iz državnih fondova koji se pune od doprinosa na plaće. Porast nezaposlenosti, rad na crno i kašnjenje plaća glavni su krivci za takav trend. Razlika između broja zaposlenih i broja umirovljenika u BiH sve je manja. Skromne mirovine koje se godinama ne mijenjaju dovele su najveći broj umirovljenika do “prosjačkog štapa”.
Ništa od povećanja
Nakon nedavnih radničkih prosvjeda, i bh. umirovljenici najavljuju, također, prosvjede, jer je upravo ova kategorija najugroženija populacija u BiH. No, umirovljenici su ovih dana ogorčeni na zaključke Upravnog odbora Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zabrinuti su jer Upravni odbor nije mogao precizirati datum isplate lipanjskih mirovina. Podsjećanja radi, prema odluci Upravnog odbora Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje isplatni koeficijent za obračun mirovina za mjesec lipanj ostaje isti, dok će se datum isplate lipanjskih mirovina utvrditi naknadno. Koeficijent za lipanj ostaje na razini dosadašnjih mjeseci te iznosi 1,73 za mirovine koje su ostvarene temeljem Zakona o MIO-u te 1,485 za mirovine koje se financiraju iz sredstava proračuna Federacije BiH. Samim time i iznosi najniže, zajamčene i najviše mirovine ostaju na razini prethodnih mjeseci te tako najniža iznosi 310,73 KM, zajamčena 414,13 KM, a najviša 2071,50 KM.
Nakon rasprave, na sjednici Upravni je odbor odlučio zatražiti od Vlade Federacije BiH prethodno mišljenje o pokretanju postupka prodaje određenih objekata koji su u vlasništvu Federalnog zavoda. Iz ovakve rasprave nije teško zaključiti da je novca sve manje u fondu. S druge strane, razvidno je kako koeficijent i dalje ostaje konstanta, tako da povećanje mirovina u sljedećem periodu ostaje smo san. Ako se u obzir uzmu i zaključci Svjetske banke vezani za mirovine u BiH, a jedan od prioriteta je reforma strukture naknade mirovina, a to znači ukidanje sustava koeficijenta, koji su trenutačno na snazi, jasno je da je mirovinski sustav u BiH u kolapsu. Također, svjetska banka zahtijeva ukidanje dvostrukog korištenja između braniteljskih naknada i naknada iz mirovinskog fonda te ograničenje i indeksiranje mirovina na cijene umjesto na plaće.
Propast sustava
Pitanje je hoće li ljudi koji sada rade za svoje mirovine dobiti te mirovine u budućnosti, pitanje je vremena kada će mirovinski sustav BiH propasti. Krajem prošle godine prosječna mirovina u Njemačkoj je iznosila 1050 eura, što je za bh. umirovljenike samo san. Kako navodi portal SEEbiz.eu u zemljama bivše Jugoslavije, najvišu prosječnu mirovinu, od 530 eura, imaju umirovljenici u Sloveniji, a najnižu, 144,2 eura u Makedoniji.