Zavod mirovinsko-invalidskog osiguranja FBiH jedna je od institucija u čijem se radu u značajnoj mjeri odrazilo lošije poslovanje pravnih subjekata zbog ekonomske krize. Zamjenik direktora Ivan Rogić ističe da Federacija BiH prvi put sufinancira isplatu mirovina.
Federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda nedavno je iskazao bojazan da bi raskidanjem sporazuma s MMF-om bila dovedena u pitanje isplata mirovina. Je li stanje doista tako ozbiljno?
Mi u zavodu mislimo da je stanje doista tako. Ako nestane novca u proračunu, nestat će ga i u fondu jer u posljednje vrijeme Federacija doznačava sredstva za beneficirane mirovine, pa tako i dio novca za redovite mirovine. Svakodnevno analitički pratimo stanje i ako se obustavi ta potpora, nećemo moći isplaćivati mirovine na sadašnjoj razini. Situacija u zavodu je financijski dosta loša i za prva tri mjeseca imamo gubitke od 30 milijuna maraka.
Je li ovo prvi put da se iz federalnog proračuna izravno sufinanciraju i redovite mirovine?
Da, ovo je prvi put da Vlada Federacije sufinancira i redovite mirovine, uz mirovine ostvarene pod povoljnim uvjetima. Treba, međutim, znati da Vlada Federacije nama duguje jako puno novca za ranije isplaćene beneficirane mirovine i na kraju sufinanciranja ćemo utvrditi stvarno stanje. Prema našim analizama, Vlada nam duguje 180 milijuna maraka i u predstojećem vremenu ćemo otvoriti ovu temu.
Koliko zavodu predstavljaju problem razne odluke iz ranijih vremena kada je Parlament oprostio goleme novčane iznose?
U ovome slučaju ću isključivo govoriti u interesu zavoda kao čovjek koji štiti interese. U Federaciji su donesene brojne odluke koje su financijski bile na štetu zavoda. Samo kada se ima na umu priznavanje dvostrukog staža za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti kada je pojedincima, umjesto četiri, priznato osam godina, a nije uplaćena niti jedna marka...
A za to nema nikakva pokrića...
Upravo tako. Mi moramo priznati sva ta prava, a ni za koga nisu uplaćeni doprinosi. No, bio je rat i ljudima treba pokriti taj staž iako za zavod to predstavlja enormne gubitke sada, ali i u budućnosti.
Ova priča s neplaćanjem obveza ima i nastavak nakon rata. Jesu li time kažnjeni redoviti, regularni umirovljenici i mogu li biti dovedeni u situaciju da njihove mirovine budu dovedene u pitanje?
Kažnjeni su samim tim jer su plaćali svoj mirovinski staž. Istodobno, drugima se prizna dvostruki mirovinski staž iako za to nije uplaćena niti marka. Tako se može jasno reći da su financijski oštećeni redoviti umirovljenici.
A što je s opraštanjem dugovanja s nepovezanim stažom nakon rata kada brojne tvrtke uglavnom s područja Bosne nisu plaćale obveze, a kasnije su nagrađene fiktivnim odlukama parlamenata?
To je taj nastavak priče nakon rata u obliku Zakona o prispjelim, a ne neizmirenim doprinosima. Na taj je način omogućeno da sve tvrtke u državnom vlasništvu izmiruju obveze s nižom osnovicom od propisane stope. Mi na taj način gubimo trećinu novca. Praktično se daje pogodnost onima koji nisu plaćali doprinose u odnosu na one koji su plaćali. To je jedna vrsta diskriminacije prema tim osobama, a nama se nanosi velika šteta. Uz to, pripadnicima oružanih snaga su nakon rata umanjene stope s 33 na 8 posto. To su ogromni iznosi novca koje smo izgubili.
Maloprije ste naveli da vam je Federacija dužna 180 milijuna, no prema onome što je oprošteno za neplaćene doprinose taj je iznos višestruko veći?!
Mi smo pravili analizu u vrijeme kada je bilo puno manje povlaštenih i prijevremenih mirovina. Tada smo utvrdili kako smo izgubili najmanje dvije milijarde maraka zato što su ti ljudi otišli u mirovinu mimo zakona o mirovinskom osiguranju za sve one godine što nisu radili, a trebali su raditi i plaćati obveze.
To govorite samo o gubicima koje ima MIO?!
Samo o gubicima MIO, kada se ima na umu što bi valjalo očekivati da su ljudi normalno radili i plaćali obveze po općim propisima. Ako se tome doda da MIO mora isplaćivati mirovine u vremenu kada su trebali raditi i oni plaćati obveze, može se govoriti o trostrukoj šteti. Ovaj je fond opterećen raznim propisima koji su dugoročno štetni za fond i imat će teške posljedice jer će se stvarati nova dugovanja umanjenjem stopa, neplaćanjem doprinosa i prijevremenim umirovljenjem.
Jedan od novih prijedloga koje je istaknuo predsjednik SDA Sulejman Tihić jest da se svima koji su bili u ratu dvije godine omogući prijevremena mirovina. MMF traži smanjenje, a vlasti produženje roka za odlazak u mirovinu. Ima li ova država strategiju što s mirovinskim osiguranjem?
Moje je mišljenje da su se pogreške napravile na samom početku. Da bi ispravili nepravdu koja je evidentna morali bismo provesti reviziju u matičnim uredima za obranu. Svakome su se upisivali podaci, pa i retroaktivno. Time je počinjena temeljna pogreška i, po meni, od iznimne je važnosti ispraviti tu nepravdu. Bit će uzaludne bilo kakve druge revizije, ukoliko se ne utvrdi ova evidencija jer se na temelju tih podataka ostvaruju sva druga prava.