Unija ne planira uvoditi zabrane bh. Hrvatima s putovnicama RH

Hoće li Hrvatska, nakon što postane punopravna članica Europske unije, zalediti svoje odnose prema Hrvatima u BiH? Planira li politička administracija Europske unije od Hrvatske tražiti neku vrstu blage izolacije od Hrvata u BiH? I hoće li Hrvati iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo zbog EU-a i schengena biti stavljeni pod poseban monitoring? Upravo je ovaj set pitanja nedavnom izjavom u medijima u BiH “zakotrljao” hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić komentirajući zajedničku izjavu koju su nedavno o stanju u BiH uputili hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor.

Nema nikakva plana EU-a

Hrvatska će, kazao je Komšić, biti suočena sa zahtjevom Europske unije da se na drukčiji način nego dosad postavi prema Hrvatima u BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo. Napomenuvši da Hrvatska ima zadatak to riješiti, Komšić je rekao kako ne vjeruje da će ići na radikalnu metodu oduzimanja državljanstava. Koje će poteze Hrvatska, kada postane članica ujedinjene europske obitelji, vući prema svom narodu u BiH, pitanje je koje smo postavili saborskom zastupniku HDZ-a za dijasporu Draganu Vukiću. “Ulazak Hrvatske u EU može samo pomoći Hrvatima u BiH, ali i državi BiH, ako je dotada uopće bude” kazao je zastupnik Vukić. Spomenimo da se slično pitanje potenciralo još prije šest godina, kada su iz bh. političkih krugova i dijela međunarodne zajednice plasirane teze o mogućnosti oduzimanja hrvatskih državljanstava bh. Hrvatima. Prema dokumentu koji regulira pitanja državljanstava članica EU-a koji je uveden 1992. i ratificiran 1993., svaka osoba koja ima državljanstvo države članice i državljanin je EU-a ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo nego ga dopunjuje.

Hrvate u BiH štiti EU

Države članice EU-a, prema svom potpuno autonomnom političkom i ustavnom pravu, same odlučuju tko su njihovi državljani i samim time i državljani EU-a. Ova zakonska klauzula ugrađena je u Ugovor o utemeljenju Europske zajednice. Mjerodavnost nacionalnog zakonodavstva država članica potvrđuje i Deklaracija o državljanstvu, koja propisuje da državljanstvo pojedinca uređuje isključivo nacionalni propis države članice. To vrijedi i u situaciji kada pojedinac ima dvostruko državljanstvo bilo države članice ili države nečlanice. Podsjećamo da je Europski sud pravde u slučaju “Micheletti i drugi” odlučio da “zakonodavstvo država članica ne smije ograničiti učinak dodjele državljanstva druge države članice postavljanjem dodatnih uvjeta za priznavanje tog državljanstva, pri uživanju temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom o osnivanju EU-a”.