Ulaskom neke zemlje u regionalnu integraciju javljaju se učinci na samu tu zemlju, na zemlje članice regionalne integracije i na treću zemlje, tvrde teoretičari ekonomskih integracija. Hoće li za BiH biti nemoguća misija uskladiti svu zakonsku regulativu sa strogim europskim pravilima do 1. srpnja, kada se očekuje ulazak RH u europsko društvo, ostaje za pratiti. Postoji, međutim, opravdana bojazan da zbog neusklađenosti zakona u BiH s EU standardima, bh. poljoprivrednici čak jedno vrijeme uopće neće moći izvoziti u Hrvatsku. Posavska županija susjedno je područje, sjeverna vrata BiH, i područje koje od RH dijeli samo rijeka Sava. Pogranično područje kakvo je Posavska županija osluškuje bilo Hrvatske kada je u pitanju njen ulazak u Europsku uniju. Biti konkurentan na tržištu i ispunjavati stroge propise EU, dvije su osnovne smjernice koje će i posavski gospodarstvenici morati pratiti žele li stići na EU tržište.
Zabrinuti gospodarstvenici
Gospodarstvenici ne skrivaju zabrinutost strahujući kako će se i koliko pooštriti mjere za izvoz njihovih proizvoda, hoće li moći pratiti zakonske propise i uklopiti ustroj svojih tvrtki strogim zakonskim propisima EU. Upitali smo stoga one koje se izravno tiče promjena izvoznog režima, te što kažu stručnjaci za međunarodne odnose. Marko Damjanović, jedan od vlasnika privatne tvrtke “Posavina koka“ Orašje, ne skriva pesimizam. “Posavina koka” se, inače, bavi proizvodnjom jednodnevnih pilića lake i teške linije, 18-tjednih pilenki, konzumnih jaja i stočne hrane. Posjeduje u svojim objektima vlastita roditeljska jata teške i lake linije uvezena iz Nizozemske i Mađarske. Ta posavska tvrtka jedna je od vodećih i malobrojnih bh. izvoznika konzumnih jaja čiji je izvoz na godišnjoj razini prema Hrvatskoj vrijedan oko 800.000 eura. Damjanović smatra da troma administracija BiH koja se, unatoč tomu što je znala i prije nekoliko godina što je čeka, nije uradila sva usklađivanja propisa. Zbog toga se priprema, kaže nam, da će to tržište izgubiti.
Damjanović daje ostavke
-Ovih dana dat ću ostavke na sve svoje dužnosti, a ja sam član izvoznog vijeća BiH, dopredsjednik Udruge peradara i proizvođača stočne hrane u FBiH, član Saveza peradara i proizvođača stočne hrane BiH, delegat u Vanjsko trgovinskoj komori. Ovo je znak revolta jer mi donosimo kvalitetne zaključke koji su mrtvo slovo na papiru za institucije koje ih trebaju provoditi. Još prije godinu dana članovi Europske komisije bili su u kontroli u Posavina koki i kazali su da bh. gospodarstvenici svoje nedostatke mogu riješiti u vrlo kratkom roku od 5 do 30 dana da bi dobili certifikat odnosno veterinarski broj za izvoz roba animalnog podrijetla u zemlje EU. Dakle, nije problem u nama, već je još tada rečeno da je problem u državi, pojašnjava Damjanović.
Posavina koka zadržat će svoju postojeću proizvodnju u kilogramima, ali smatraju da će njihovim prebacivanjem na bh. tržište ispaštati mali kooperanti, što u globalu nije dobro za BiH jer se gube radna mjesta. – Mi imamo veterinarski broj za izvoz roba animalnog podrijetla za zemlje članice CEFTA-e i zemlje koje nisu članice EU, dakle naša roba ići će u druge zemlje koje nisu članice EU. Mene ne raduje što mnogi peradari neće u svojoj proizvodnji naći svoje mjesto pod suncem. Konkurencija je oštra pa će sitni stradati i neće se moći baviti tom djelatnošću - kaže Damjanović.
Očito je da će ulazak Hrvatske u EU umnogome promijeniti postojeće stanje. Do sada i još neko vrijeme granica preko koje su Posavci prelazili u susjedstvo, RH, od koje je dijeli samo rijeka Sava, bila je međudržavna granica a uskoro će to biti granica s Europskom unijom. Samim tim uvest će se određeni režimi koji će biti postroženi. Prije svega, granični prijelazi neće funkcionirati kao do sada, a pogranični režim zacijelo će biti postrožen. Razgovarali smo stoga i s Pejom Janjićem iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, iz Odjela za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju.
-Od 1. 7. sir, meso, jaja... zaustavit će se na granici BiH prema Hrvatskoj ne zato što EU ne dopušta da se ti proizvodi izvoze na njen teritorij već zato što BiH nije odradila određene radnje da bi uspostavila nadzor nad sigurnošću hrane, što naš sustav nije prihvatljiv i ne daje dovoljno jamstvo za sigurnost kvalitete. Sve će se odraziti na problem domaćeg tržišta. Pojavit će se viškovi mlijeka, možda viškovi jaja i drugih proizvoda i to nije do EU nego do nas - tvrdi Janjić prihvaćajući konstataciju Damjanovića da svoj dio posla pripreme BiH za ulazak RH u EU društvo, nije obavila država u najširem smislu. Tu se prije svega misli na agencije na državnoj razini koje se bave higijenskim paketom: Agencija za sigurnost hrane, Ured za veterinarstvo i Uprava za zaštitu zdravlja bilja koja u ovom slučaju nije problematična jer se odnosi na biljnu proizvodnju. Isto tako Ministarstvo vanjskih poslova i ekonomskih odnosa ima određene ingerencije i zaduženo je za usklađivanje zakona.
Apsurdna situacija
-Sada imamo takvu situaciju da smo donijeli tri ključna zakona (Zakon o hrani, Zakon o veterinarstvu i Zakon o zaštiti zdravlja bilja) koja reguliraju ovu oblast, ali oni nisu jasno razgraničeni, nisu usklađeni pa dolazi do određenih preplitanja. S druge strane postoji entitetska razina koja donosi svoje zakone i pravilnike koji nisu bili usklađeni s državnim zakonima. Inspekcijska tijela nisu adekvatno ustrojena, nemaju dovoljno ljudi, nemaju certifikate koje trebaju dobiti kao inspekcijske službe. Dakle imamo elemente sustava koji nisu jasno uvezani, a upravo se to očekuje da se jasno zna što je čija ingerencija i da se zna što tko radi u nekim interventnim situacijama. Sada se, istina intenzivno, radi na tome i moglo bi biti do 1. 7 sve urađeno, ali, kada bi se radilo kao švicarski sat, međutim, bojim se da mi ipak tako ne radimo, a onda bi to moglo donijeti tragičan ishod zbog viška proizvoda i propadanja dijela farmi, priznaje Janjić.
Kako stvari sada stoji BiH je došla do apsurdne situacije u kojoj su na jednoj strani poduzeća uvela standarde koji im omogućavaju da idu na EU tržište, ali drugi dio nadzora nad tim sustavima koji bi trebala organizirati država, nije uspostavljen na adekvatan način. Dakle imamo tehnologiju, znanje u proizvodnji i tvrtke koje su spremne izaći na tržište i zadovoljiti zdravstvene standarde, ali nema certifikata koji će to pratiti i koji priznaje EU. -U cijelom ciklusu od njive do stola mora se imati slijed i jasno znati kako je proizvod proizveden. Moramo imati sustav koji je osmišljen na način kako su uradile zemlje s visokim standardom da taj proizvod prati, ima nadzor i prati ga. Objektivno moramo priznati da imamo neuređen sustav jer sigurnost hrane kod nas u BiH nije na razini na kojoj bi trebao biti, a to ima utjecaja na naše domaće potrošače. Mi trošimo te proizvode i nije samo problem izvoza već problem sigurnosti hrane za naše stanovništvo i njegovo zdravlje. Takav sustav itekako treba što prije uspostaviti i to ne zbog EU već zbog nas samih, kaže nam Janjić i zaključuje -Ako nešto hoćete proizvoditi i sudjelovati na međunarodnom tržištu, vi morate prihvatiti pravila toga tržišta koja nemaju alternative.