Ustavne promjene kreću nakon Vijeća ministara

I prepiske sa službenih stranica Wikileaksa, istup američkog veleposlanika Patricka Moona ili pak jučerašnje poruke njemačke parlamentarke Doris Pack nagovješćuju da će se međunarodna uprava uključiti u konačno ‘razigravanje’ oko ustavnih promjena u zemlji.

Put preko bare

Prema najavama iz diplomatskih krugova, čeka se uspostava državnoga Vijeća ministara, što je trenutačno zapelo zbog nepostizanja dogovora oko dviju županija u Federaciji BiH. Da se nešto ozbiljno sprema, a što je najavljeno vodećim političarima u zemlji, prije svega iz Washingtona, ali i Bruxellesa, posvjedočili su i sugovornici vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića. On je praktično imao najozbiljnije sugovornike koji su uključivali i vodeće ljude iz američkog Kongresa. Kardinal Puljić je upozorio da je položaj Hrvata daleko ispod razine konstitutivnosti. Prije njega s američkim dužnosnicima razgovarali su predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, a nakon toga SDP-a Zlatko Lagumdžija te Živko Budimir. ‘Posljednji’ u Washington stiže Milorad Dodik koji je pak iznio svoju verziju istine o zbivanjima u BiH. Okidač za ustavne promjene je presuda Suda za ljudska prava iz Strasbourga vezana za manjinske narode “Sejdić-Finci protiv države”. Kroz polupraznu čašu gleda se na ovaj proces koji je na početku realizacije izigrao i očekivanja onih zbog kojih je donesena presuda. S druge strane, posve legitimno i opravdano, vodeće hrvatske stranke su započele s izradom dokumenta koji bi uključio i zaštitu prava malobrojnijih Hrvata u BiH s druga dva naroda Srbima i Bošnjacima.

Prijedlog dva HDZ-a

Kako doznajemo, stručnjaci iz dva HDZ-a obuhvatili su izmjene Ustava BiH, Izbornoga zakona i drugih zakonskih rješenja koja bi, po njihovu mišljenju, trebala uključiti reforma inicirana iz Strasbourga. 
Naime, to se po njihovu mišljenju odnosi na način biranja dužnosnika bilo da se radi o državnom ili entitetskom Domu naroda ili pak izboru članova bh. Predsjedništva. Promjenama Izbornog zakona zatražit će uvođenje najmanje dvije izborne jedinice kako bi se onemogućilo da hrvatske predstavnike biraju drugi naroda. No, budući je donesena odluka da u implementaciji ove odluke sudjeluju sve stranke kroz posebno povjerenstvo u državnome Parlamentu, ne očekuje se postizanje dogovora.