Ustavne promjene na tragu ranijih rješenja

Ustavne promjene koje su usuglasila dva HDZ-a jedini su formalni prijedlog koji će se naći u parlamentarnoj proceduri unatoč tome što su se politički dužnosnici iz oba entiteta i tri naroda u Bruxellesu krajem lipnja obvezali da će uputiti usuglašeno rješenje koje bi pak trebalo biti prihvaćeno do kraja studenog mjeseca. Ova rješenja za sada nisu izazvala velike otpore, izuzev iznošenja tek poznatih stajališta što pojedine stranke ne žele prihvatiti s obzirom na dosadašnja stajališta. U načelu ova dva dokumenta su tek dio, djelomično modificiranog, travanjskoga paketa od prije šest godina koji sada nije dobio potrebnu potporu. Stvari su sada djelomično dorađene u odnosu na sam način biranja izaslanika u domove naroda.

Prije šest godina

Izbor članova Predsjedništva BiH je pak istovjetan prijedlogu od prije šest godina kojega su prihvatile pojedine stranke, od kojih pojedine pak niječu ova rješenja. Valja reći da su se u dokumentu o ustavnim promjenama koje su predstavili iz dva HDZ-a našli i prijedlozi koji nisu bili usuglašeni s predstavnicima SDP-a BiH. Umjesto dosadašnjih odredbi da je o svim odlukama potrebna i potpora jedne trećine izaslanika iz pojedinog naroda, novim rješenjima se pak utvrđuje da je za važne odluke potrebno osigurati potporu polovice izaslanika iz pojedinog kluba. Na taj bi se način, uz uvelike objašnjene detalje vezane za izbore članova državnog vrha i gornjeg, nacionalno koncipiranog doma, osiguralo da i Hrvati uz druga dva naroda imaju puno veću mogućnost utjecaja na donošenje važnih odluka. Naime, sada u entitetskim i državnim Parlamentu vrijede odredbe po kojima entitetski veto može istaknuti samo natpolovična većina zastupnika u Zastupničkom domu. To u praksi pak znači da Hrvati ne mogu imati gotovo nikakav utjecaj na odluke donjeg doma, dok to Srbi i Bošnjaci zbog svoje mnogobrojnosti itekako mogu. Nova rješenja su značajna i zbog toga što se mijenja cijeli mehanizam koji je do sada dovodio do mogućnosti manipulacija nacionalnom zastupljenošću ovisno iz područja zemlje iz kojih su se birali zastupnici. Naime, u posljednja dva navrata u BiH smo imali situaciju da su Hrvati nadglasani.

Najveća kriza

Upravo je to političko nasilje većine nad manjinom dovelo do toga da se BiH našla u najvećoj poslijeratnoj krizi koju su napokon priznali i predstavnici međunarodne zajednice. Novi sustav biranja onemogućit će da jednako na izbor hrvatskih predstavnika u vlasti ima Goraždanska županija u kojoj živi tek 52 Hrvata kao i Posavska županija u kojoj ih ima preko 30.000. Naprosto, ujednačit će se utjecaj kroz raspodjelu mandata na područjima gdje danas Hrvati u najvećem broju žive. Ovaj prijedlog naišao je na odobravanje najvećeg broja političkih stranaka koje su na vlasti, a djelomično i oporbe, uz manje negativne komentare. Ovaj je dokument i pravi test spremnosti opredjeljenosti političkih stranaka za EU budući će se već potkraj ove godine dobiti prva ocjena stanja je li BiH u stanju podnijeti aplikaciju.