Pred sudskim vijećem Haaškog suda u 9 sati počelo je suđenje Goranu Hadžiću, vođi pobunjenih Srba u Hrvatskoj koji je optužen za progon tisuća i ubojstvo stotina Hrvata na okupiranim područjima Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Hadžić je optužen i za razaranja i pljačke počinjene od lipnja 1991. do kraja 1993. godine, a tereti ga se i da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu s tadašnjim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem.
Uhićen je 20. srpnja prošle godine na Fruškoj gori, svega 20-ak kilometara zračne linije od obiteljske kuće u Novom Sadu. Na predraspravnom ročištu u ponedjeljak tužiteljstvo je, govoreći o rasporedu suđenja, predložilo 170 sati na sudu, a svjedočit će 85 svjedoka.
Pred hrvatskim sudovima ovaj nekadašnji skladištar iz Pačetina, sela nedaleko od Vukovara, osuđen je u odsutnosti na ukupno 20 godina zatvora.
Osim Hadžića svoju obranu u Haagu počinje iznositi Radovan Karadžić, optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u ratu u BiH.
9.05 sati Suđenje je započelo uvodnom riječi tužitelja koji je iznio par posebno znakovita slučaja vezana uz Hadžićeve zločine. Prva je sudbina obitelji Pap kod Erduta. Franjo pap i njegov sin, kao i veći broj muškaraca iz sela odvedeni su u Erdut, u Centar za obuku kojim je upravljao Željko Ražnatović Arkan. Franjo Pap i 11 zatvorenika brutalno je pretučeno i ubijeno. Bačeni su u masovnu grobnicu u Čelijama, a njihovi posmrtni ostaci pronađeni su kasnije u jednom bunaru.
Ubijeni su tu i drugi muškarci. Supruga Franje Papa počela se raspitivati o muževoj sudbini nakon čega su ona i njezin drugi sin uhićeni i ubijeni.
Tužitelj se spomenuo i druge situacije kod Iloka koj je bio prepun ljudi, izbjeglica iz okolnih mjesta. Oni su pokušali pregovarati s predstavnicima tzv. JNA da ostanu u Iloku. Organizirali su i referendum 13. 10. 1991. s pitanjima: treba li predati naoružanje i prihvatiti uvjete JNA i treba li otići. Odlučili su se za odlazak i više od 8000 ljudi je otišlo. Četiri dana kasnije stotinu ljudi iz obližnjeg Lovasa moralo se javiti srpskim okupatorskim snagama. Umjesto uobičajnog rada, bili su premlaćeni, a neki su izdvojeni iz skupine.
9.20 sati Hadžiću se stavlja na teret da ništa nije učinio kako bi zaštitio nesrbe s tog područja, da je te zločine odobravao, te je s ostalima radio na planu uspostave etnički čistog srpskog teritorija.
9.40 sati Tužitelj je iznio okolnosti i kontekst u kojem su se zločini dogodili, prije svega političke i društvene promjene koje su omogućile Hadžiću da uopće dobije priliku doći na čelo srpskih pobunjenika u Hrvatskoj. Ukratko je prošao kroz razdoblje proglašenja nezavisnosti Hrvatske u svibnju i lipnju 1991. godine, te početak srbočetničke pobune i ulogu koju je Hadžić imao u njoj, posebno na području istočne Slavonije.
9.50 sati Tužitelj je objasnio i povezanos Hadžića koji je postao aktivan u vodstvu SDS-a te povezanost s pobunjenim Srbima u području Knina.
Preuzeto sa www.vecernji.hr