Osobe 2022. godine u Bosni i Hercegovini, u izboru „Večernjakovog pečata“ su trojica međunarodnih diplomata – euroatlantski lobisti za BiH – američki veleposlanik Michael Murphy, visoki predstavnik Christian Schmidt i posebni izaslanik Europske unije Johann Sattler.
Oni su bili među 150 kandidata, a dobitnicima ih je proglasio i nagrade im uručio direktor i glavni urednik „Večernjeg lista“ BiH, Jozo Pavković na vrhuncu sinoćnje glamurozne manifestacije „Večernjakov pečat“ emitirane na BHRT-u i HRT-u. Najavljujući dobitnike glavne nagrade Pavković je naglasio da je u državi u kojoj postoje tri suprotstavljene istine gotovo nemoguće postići konsenzus oko bilo čega, a osobito oko toga koje su osobe više od drugih udarile pečat na proteklu godinu. Zato se ocjenjivački sud odlučio u najvažnijim događajima potražiti one koji su obilježili 2022. godinu.
- Svi se slažu kako su 2. listopada i 15. prosinca najvažniji prošlogodišnji dani. Na prvi datum održani su opći izbori u BiH i u istoj večeri visoki predstavnik je nametnuo odluke kojima je osigurao lakšu uspostavu i funkcioniranje Federalne vlasti. Drugi, pak, datum trajno će se vezivati uz odluku Europske unije o dodjeli kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini. Treći događaj nema datum. On je, zapravo, cjelogodišnja konstantna američka potpora u demokratiziranju i europeiziranju daytonske BiH. Rekao bih, Međunarodna zajednica, Europa i Amerika se nakon rata ponovno na velika vrata vraćaju svom nedovršenom Daytonskom projektu. Upravo sinergija tih država, zajednica i unija koje nastoje s BiH skinuti luđačku košulju i obući je u europsko odijelo, simboliziraju američki veleposlanik Michael Murphy, visoki predstavnik Christian Schmidt i posebni predstavnik Europske unije Johann Sattler. Oni su se kao međunarodni diplomati prometnuli u lobiste za BiH, kazao je Pavković proglašavajući pobjednike.
Zahvalu „Večernjem listu“ za ovu vrijednu nagradu kojom se odaje priznanje zajedničkim nastojanjima Sjedinjenih Država, Europske unije i Ureda visokog predstavnika na tome da se olakša proces integracije Bosne i Hercegovine u euroatlantske institucije uputio je američki veleposlanik Michael Murphy.
- Prvi put nakon dugo vremena, Bosna i Hercegovina kao zemlja ima priliku napraviti veliki iskorak prema članstvu u euroatlantskim institucijama. Da bi se ta prilika iskoristila, lideri ove zemlje, bez obzira jesu li vlast ili oporba, moraju puno raditi. Bosna i Hercegovina mora usvojiti reforme koje su neophodne za jačanje demokratskog sustava zemlje, razvoj njenog gospodarstva i iskorjenjivanje korupcije koja je prijetnja i jednom i drugom. Za sve to, potrebni su posvećeni, pošteni i hrabri lideri kao i opredijeljenost za kompromis u interesu bolje budućnosti za sve. Na kraju vam mogu obećati jedno – Sjedinjene Države bit će ovdje, uz Bosnu i Hercegovinu. Spremni smo biti partneri sa svima onima koji su opredjeljeni za stabilnu, demokratsku i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu, poručio je veleposlanik Murphy primajući „Večernjakov pečat“ za osobu godine.
Emotivan govor održao je i visoki predstavnik Christian Schmidt, uputivši jasnu poruku o potrebi izgradnje zajedničke europske budućnosti BiH.
- Hvala vam puno za dodjelu ovog priznanja nama trojici. Govorimo o europskoj integraciji, o miru i o novoj generaciji. Sretan sam zbog toliko mladih ljudi oko nas, jer oni su ti koji će donijeti ovoj zemlji, Bosni i Hercegovini, zajedničku europsku budućnost. Iskustvo Europe, a posebno moje zemlje, pokazuje da nakon loših vremena trebamo sjesti zajedno, raditi zajedno, razumjeti jedni druge i graditi zajedničku budućnost. Mislim da to možemo. Stoga, naša zahvala vama i svima onima koji su nas podržali u donošenju teških odluka kako bismo unaprijedili funkcionalnost ove zemlje. Kada neki u svijetu pitaju šta je s Bosnom i Hercegovinom, o čemu se tu zapravo radi – pa samo pogledajte ljude, mlade ljude, njihov topao, inteligentan i predan pristup budućnosti i neka nam to posluži da, u teškim razgovorima koje ponekad vodimo, nikad ne zaboravimo da je naš cilj imati Europu u Bosni i Hercegovini i sve Bosance i Hercegovce u Europi. To je budućnost. Ovo možda neće biti raj, ali može biti prilično blizu toga, poručio je Schmidt preuzimajući nagradu.
Zahvaljujući se na ukazanoj časti veleposlanik Sattler je naglasio da je prošlogodišnja dodjela kandidacijskog statusa bila značajna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu. Tom prilikom jasno je istaknuto da je kandidacijski status, prije svega, potvrda europskih težnji divnih ljudi Bosne i Hercegovine.
- Stoga bih ovu nagradu želio posvetiti svima onima u ovoj zemlji koji nikada nisu izgubili vjeru u našu zajedničku europsku budućnost i koji svakodnevno rade na tome da BiH bude bolje mjesto. Ovo je nagrada školarcima iz Jajca i Travnika, koji rade na prevazilaženju razlika i koji su nam nedavno, tijekom obilježavanja Dana Europe, ponosno pokazali svoj grad i priredili koncert s izvanrednim talentom i strašću. Za stotine studenata s osam javnih sveučilišta od Mostara do Tuzle, od Banja Luke do Bihaća i Sarajeva koje sam upoznao proteklih mjeseci – sudionike programa „Gen Change“, koji su se iznimno aktivno uključili u diskusije o svojoj budućnosti, kazao je Sattler.
Nagradu, dodaje, posvećuje i različitim ljudima koji su se proteklih godina okupljali u Mostaru kako bi uživali u Open City festivalu. A još više za one koji su se zalagali za istinski otvoreni grad Mostar, i sve one koji grade mostove preko podjela u Bosni i Hercegovini.
- Zahvalan sam što smo Mostarskim sporazumom iz 2020. godine mogli zajedno sa Sjedinjenim Državama dati svoj doprinos izgradnji dodatnih mostova, naglasio je Sattler.
Dodao je i kako nagradu posvećujem i poduzetnicima, koji svoje vrijeme ulažu u otvaranje prijeko potrebnih radnih mjesta i rast u BiH, kao i aktivistima civilnog društva, koji, u borbi za svoja prava, ne prihvataju „ne“.
- Svima onima koji se ističu – a takvih je u BiH mnogo – u svojim oblastima u sportu, umjetnosti, glazbi, znanosti i svim drugim oblastima koje obogaćuju život u ovoj čudesnoj zemlji. Ova nagrada je za sve koji su sanjali o budućnosti u kojoj mogu putovati, studirati i raditi bilo gdje na našem kontinentu, a koji žele privući najbolje iz Europe da investiraju ovdje. Ali iznad svega, ovo je nagrada koju posvećujem svima onima koji su posvećeni mirnoj, prosperitetnoj, stabilnoj, europskoj budućnosti. Europska unija je najznačajniji svjetski mirovni projekt. I svi zajedno moramo raditi kako bismo osigurali da ovaj projekt uključuje i Bosnu i Hercegovinu, kazao je Sattler zaključivši svoj govor riječima „živjela europska Bosna i Hercegovina“.
Na 22. Večernjakovom pečatu koji je održan pod motom „Pečat za mir“ dodijeljene su i nagrade u brojnim drugim kategorijama. Skulptura u obliku maslinove grančice našla se u rukama humanitaraca, gospodarstvenika, sportaša, diplomata...
Za uspjeh je Pečat dobio Frano Oreč, inženjer rudarstva, predsjednik Udruge “Zvuk kamena” iz Posušja, neumorni čuvar hercegovačkog kamena i kamene baštine, autor znanstvenih radova. Zahvaljujući njemu, simbol Hercegovine ugrađen u brojne spomenike i zgrade svjetskih metropola. Za pothvat Pečat je dobila Merima Čelik, mlada policajka koja je jedna od rijetkih nogometnih sutkinja sa značkom Svjetske nogometne federacije. Pečata za humanost posthumno je dobila Elmira Sefo, humanitarka, žrtva potresa u Stocu. U spomen Elmiri obitelj je osnovala dobrotvornu fondaciju, a nagradu je preuzela njena sestra Selma.
Večernjakov pečat za religiju dobio je otac Orel Zakaljuk, ukrajinski svećenik iz Prnjavora, paroh, čuvar ukrajinske zajednice od 4000 vjernika koji su u BiH već 130 godina. Posebno priznanje u religiji je dobio i efendija Damir Peštalić, glavni srebrenički imam koi daje veliki doprinos u normalizaciji međunacionalnih odnosa u Srebrenici.
Za znanost i medicinu Večernjakov pečat dobio je Nikica Gabrić, osnivač i direktor tvrtke koja posluje u Hrvatskoj i BiH, prvi i zasad jedini oftalmolog koji je radio na novom laseru u Europi, ali i SAD-u, Južnoj Americi te Africi. U toj kategoriji posebno priznanje za izvrsna zdravstvena dostignuća dobio je dr. Tomislav Mihaljević, podrijetlom s Kupresa, a koji se javio iz Clevelanda. On je šef najveće svjetske klinike sa sjedištem u SAD-u, s 80 tisuća zaposlenih i 3,5 milijuna pacijenata. Večernjakov pečat za životno djelo, nakon Zlate Bartl i kardinala Vinka Puljića, primio je Josip Muselimović, kojem su Hrvatska Srbija i Slovenija dodijelile najveće odvjetničko priznanje.
Večernjakov pečat za kulturu dobili su Amir, Aida, Amar i Aman Bukvić. Glumac i dramatičar Amir Bukvić napisao je tekst za potresnu predstavu koja je dobila i ekranizaciju. Redateljica, njegova nagrađivana kći Aida, odlučila ga pretvoriti u film. Glavnu ulogu igra Amirov sin i Aidin brat Amar, a filmsku rolu upisao i njegov sin Aman. Film priča o dječaku koji je preživio Srebrenicu i djevojčici koja je prošla ratne strahote Vukovara. Umjetnik godine je Goran Bogdan koji je s filmom „Daleko“ postao planetarno popularan.
Mladen Milanović Kaja je gospodarstvenik godine u izboru Večernjakovog ocjenjivačkog suda. Biznismen, bankar i dobrotvor, zapošljava više od 2500 radnika, ulaže u građevinu, cestogradnju, naftni biznis. Sportaš Godine je Nemanja Bilbija, Plemić iz Banja Luke, najbolji golgeter Premijer lige. Sa Zrinjskim ostvario veliki uspjeh i oborio rekorde, a klub učinio najtrofejniji u BiH s čak 8 titula.
Političari godine su Ćamil Duraković i Davor Pranjić, dopredsjednici Republike Srpske iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda koji se bore za povratak svojih naroda na prijeratna ognjišta.
„Večernjakov pečat“ je odavno postao najveći društveni događaj u regiji. Ovaj put emitiran je iz studija dviju državnih televizija u Sarajevu i Zagrebu te iz Mostara, Banje Luke, Cannesa, SAD-a... “Europski Oscar” imao je čak 11 voditelja, 20 prezentera, pjevače su pratili Orkestar Muzičke produkcije BHRT-a.