Večernjakov pečat i ove godine po 18. put pokazao je kako je najveći društveni događaj u BiH. Tome su na jedinstven način doprinijeli i vitezovi iz Ljubuškog koji su plijenili pozornost svih ljudi koji su ih imali priliku vidjeti. Počasna je to garda koja je nastala nešto manje od dvije godine u Ljubuškom, a koja nosi naziv Lubussa.
Pripadnici garde, točnije njih osam koji su imali uloge na Večernjakovu pečatu, bili su odjeveni u vitezove, i to baš onako kako je nekada izgledala garda hercega Stjepana Kosače. Svi uzvanici, ali i oni koji su na dan toga velikog događaja bili u Mostaru, mogli su vidjeti potpuno oklopljene vitezove, ali i one koji su na sebi imali gotičke kožnate cipele, srednjovjekovne vunene hlače te običnu pamučnu tuniku. Imali su i mačeve, futrole za mačeve i štitove. Kako je sve izgledalo, njihove dojmove za vrijeme i nakon manifestacije ispričao nam je Viktor Grbavac, član udruge Lubussa.
- Čast nam je bila nastupiti na manifestaciji velikoj kao što je Večernjakov pečat, pogotovo na dan kada su slavili punoljetnost. Cjelokupan projekt za nas je bio pomalo zahtjevan budući da su naši vitezovi imali značajne uloge. Na samom početku imali smo postrojenih osam vitezova i četiri konja koji su čuvali spomenik Katarine Kosače i koji su već kod prvih gostiju izazvali oduševljenje. Osim ove, vitezovi su imali i zahtjevnije uloge poput iznošenja velike slike koju su trebali donijeti na pozornicu kako bi se mogla uručiti. Sudjelovali su i u najsvečanijem dijelu večeri, proglašenju Osobe godine. Uz to, zajedno s glavnim urednikom Večernjeg lista i direktorom Večernjakova pečata Jozom Pavkovićem dočekali su Zlatka Dalića, proveli ga preko crvenog tepiha u dvoranu i doveli do pozornice na uručenje nagrade - priča nam u razgovoru Grbavac.
- Imali smo dvostruko veću odgovornost nego na ostalim manifestacijama na kojima smo bili. Na drugim manifestacijama znamo što točno trebamo, sve je uobičajeno, dok je Večernjakov pečat za nas bio potpuno nešto novo zbog čega su vitezovi ranije imali velike pripreme i probe. Prije svega, bio je prijenos uživo, što znači da nije bilo mjesta za kojekakva ponavljanja, morali smo biti dodatno oprezni da netko od vitezova ne padne jer 35 kilograma, koliko teži oklop, nije lako nositi pogotovo kada znaš koliko te ljudi uživo gleda, ali i svih onih koji su preko malih ekrana pratili manifestaciju - objašnjava nam Grbavac.
Kaže da je vitezovima posebna čast bila upoznati predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović s kojom su izvršili posebnu smotru vitezova te na kraju s njom napravili fotografiju za pamćenje.
- Predsjednica Grabar-Kitarović čestitala je vitezovima na zahtjevnoj ulozi koju su imali i odigrali je najbolje kako su mogli. Osim predsjednici, i drugim gostima vitezovi su bili izrazito zanimljivi. Svi su do njih dolazili, fotografirali se, čak i oni koji nisu bili na manifestaciji, kao što su prolaznici, turisti...
Kada je riječ o konjima koji su bili s vitezovima, i oni su pomno birani. Budući da je riječ o dresiranim konjima, nije postojala opasnost da dođe do nekih nepredviđenih situacija, a i birali smo najmirnije kako bi bili sigurno da će sve proći kako treba - kaže Grbavac.
Pitali smo i je li bilo nekih reakcija na njihove uloge na Pečatu. - Reakcije su nevjerojatne, svi su iznenađeni, sve smo uspjeli zadiviti. Svi su imali samo riječi hvale i pozitivne komentare te vjerujem da smo postali ponos Ljubuškog, Hercegovine, ali i Večernjakova pečata.
Zahvaljujući organizatorima ove manifestacije, i mi smo imali prostor predstaviti se cijeloj BiH, ali i regiji, a samim time vjerujem da smo dali doprinos i svoj pečat najvećem društvenom događaju godine. Iako nisu osnovani tako davno, ljubuški vitezovi, osim na dodjeli Večernjakova pečata, sudjelovali su i na drugim događajima diljem Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Predstavili su se na Danima vitezova vranskih, Klisu, dva puta su bili na Stolačkoj tarči te brojnim drugim događajima. Lubusse, kojim upravlja istoimena udruga osnovana u Ljubuškom, okupljeni su u sklopu projekta “Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje – tema srednji vijek”. Riječ je o projektu prekogranične suradnje između BiH i Crne Gore, kojim se potiče društveno-ekonomski razvoj. Nositelj projekta u BiH bio je HERAG – Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije. Uz osnivanje počasne garde, vitezovi su dobili i 10 odjela, a u sklopu navedenog projekta realizirano je i asfaltiranje ceste prema tvrđavi hercega Stjepana Kosače. Asfaltiranje ceste i osnivanje garde samo su neki od prvih koraka koji oživljavaju kulturno-povijesni spomenik koji je herceg Stjepan Kosača izgradio nad Ljubuškim. Naime, započete su brojne aktivnosti koje bi u budućnosti trebale dovesti do obnavljanja dijela tvrđave.•