Irena Hadžiabdić, članica Središnjega izbornog povjerenstva BiH i dobitnica Večernjakova pečata u kategoriji “Javna uprava”, u intervjuu za naš list govori kako je bila izuzetno iznenađena ovim priznanjem te naglašava kako je Večernjakov pečat jedno od najprestižnijih priznanja ne samo u BiH nego i regiji. Govoreći o značaju ove manifestacije, kao i njezinu utjecaju na promociju pozitivnih priča koje su našemu društvu danas potrebne više nego ikada, Hadžiabdić je navela kako Večernjakov pečat očigledno doprinosi izgradnji pozitivne klime u društvu i stvara poticajan okvir za suradnju i zaustavljanje svega negativnog. Naravno, s obzirom na to da se radi o članici Središnjega izbornog povjerenstva, neizostavna su bila i pitanja koja se odnose na poteškoće koje postoje u kontekstu izbornog zakonodavstva. Hadžiabdić je, između ostalog, navela kako duboko vjeruje da će se i u Mostaru u najskorije vrijeme održati lokalni izbori, a najkasnije kada i redoviti lokalni izbori u BiH, u listopadu 2020. godine.
Kako ste reagirali kada ste čuli da ste osvojili Večernjakov pečat za kategoriju “Javna uprava”?
- Mislim da je moja reakcija bila vidljiva iz moga posebno dobrog, pomalo euforičnog raspoloženja i ushićenja prilikom primanja priznanja.
Što za vas znači jedno ovakvo priznanje?
- Budući da je Večernjakov pečat jedno od najprestižnijih priznanja, ne samo u BiH nego i regiji, sama nominacija za mene je bila velika nagrada. A s obzirom na izuzetne kandidate nominirane u mojoj kategoriji, ovo premašuje sva moja očekivanja.
Na koji način manifestacije poput Večernjakova pečata mogu pomoći u izgradnji pozitivnije klime u društvu?
- Odabir nominiranih i nagrađenih očigledno doprinosi izgradnji pozitivne klime u društvu i stvara poticajan okvir za suradnju i zaustavljanje svega negativnog. Ova manifestacija promovira razvijanje sposobnosti, odgovoran i angažiran život u društvu te potiče poštivanje važnih vrijednosti poput ljudskih prava, mira, tolerancije, humanosti... Osim toga, pokazuje nam kako je suradnja s drugima važna za rješavanje problema.
Mnogi su zapazili vaš govor na dodjeli zbog poveznice s izborima u Gradu Mostaru. Vjerujete li kako Mostar iduće godine može imati izbore?
- Nedopustivo je tolerirati odgodu izbora u Mostaru od 2012. godine, i to “na neodređeno vrijeme”. Takva situacija je protivna zakonskim odredbama. Duboko vjerujem da će se i u Mostaru u najskorije vrijeme održati lokalni izbori, a najkasnije kada i redoviti lokalni izbori u BiH, u listopadu 2020. godine.
Možete li se osvrnuti na sve događaje koji su pratili donošenje odluke SIP-a vezane uz popunu Doma naroda?
- Kada sam bila sigurna da drugi to pitanje neće riješiti, kao predsjednica Središnjega izbornog povjerenstva BiH smatrala sam potrebnim i odgovornim jasno odrediti pravila provedbe posrednih izbora prije svibnja 2018. godine kada Središnje izborno povjerenstvo BiH raspisuje izbore. I kao što je to inače slučaj u svim kolektivnim tijelima, na što se stavlja više mogućih rješenja o kojima se vodi rasprava. I prije nego što je Središnje izborno povjerenstvo BiH imalo i priliku razgovarati o bilo kojem mogućem rješenju za popunu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, neki, ali naglašavam, samo neki, od tih radnih materijala izašli su u javnost i tada je samo nastavljena već odranije započeta kampanja protiv Središnjega izbornog povjerenstva BiH i mene kao tadašnje predsjednice. Moram priznati da je bilo izuzetno teško raditi u takvim okolnostima. Na sceni je bio vidljiv projekt rušenja ugleda Središnjega izbornog povjerenstva BiH, a samim time i rušenja povjerenja u izborni proces, koji je mogao imati ozbiljne posljedice, pa i da se izbori ne završe. I dalje mislim da smo ta pravila trebali donijeti prije svibnja prošle godine, a ne to ostavljati nakon listopada, nakon što su održani izravni izbori. Na kraju je najbitnije da je Središnje izborno povjerenstvo BiH bilo svjesno problema koji bi nastali u državi da nije usvojilo procedure za popunu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a to je sveopći kolaps i kriza. Iako je Središnje izborno povjerenstvo BiH bilo izloženo nizu neosnovanih napada, ova institucija uspješno je provela sve aktivnosti vezane uz provedbu općih izbora 2018. godine. Kao potvrdu svoga zakonitog i pravilnog rada navodimo činjenicu da je Sud Bosne i Hercegovine, postupajući po žalbama na odluke ove institucije, u 99,63% slučajeva potvrdio odluke SIP-a BiH.
Mislite li kako će političke stranke u Federaciji uspjeti postići rješenje kojim će provesti presude Ustavnog suda BiH? Kakvo je vaše gledište na proceduru izbora izaslanika u Dom naroda, odnosno članova Predsjedništva BiH?
- Prije svega sam legalist, a s druge strane sam i sama pripadnica tzv. ostalih i smatram da se svaki vid diskriminacije treba eliminirati i iz Ustava i iz zakona. Niz presuda čeka provedbu, prije svega presude Međunarodnog suda za ljudska prava iz Strasbourga, i davno ih je trebalo provesti, a onda dolazi i presuda Ustavnog suda BiH. Ako postoji volja, smatram da se svako pitanje može riješiti i uvijek mogu dobiti i mišljenja domaćih i međunarodnih stručnjaka iz oblasti ustavnog prava i ljudskih prava. Tako da bih ja to rješavala na takav način, odnosno riješila bih to pitanje poštujući mišljenje struke. O mogućim rješenjima ne bih govorila jer bi se, s obzirom na dužnost koju obavljam, moje mišljenje moglo ispolitizirati.•