Televizijska emisija “Ususret Večernjakovu pečatu” urednika i voditelja Dževdeta Tuzlića jučer je televizijsku publiku uvela u 18. Večernjakov pečat, izbor Osobe godine u BiH te drugih osoba koje su po oblastima obilježile godinu iza nas, ali daje i priznanja najboljima u oblastima. Emisija je u 90 minuta predstavila 150 kandidata koji se bore za prestižnu nagradu Osoba godine, a gledatelji su se mogli upoznati i s dosadašnjim pobjednicima na 17 Večernjakovih pečata. Naglasak u emisiji bio je i na najznačajnijim trenucima Večernjakova pečata. Povijesna pomirba između Principa i Habsburgovaca dogodila se upravo na Večernjakovu pečatu, sto godina od događaja koji je promijenio svijet i ubojstva koje je potreslo svjetsku mapu.
Povijesni događaji
Na pozornici Kosače izmirili su se Gavrilo Mile Princip, potomak Gavrila Principa, i Milona von Habsburg, potomak nadvojvode Franje Ferdinanda. Zatim, Večernjakov pečat pronašao je i prvi put službeno preveo na tri jezika Daytonski mirovni sporazum, Ustav Bosne i Hercegovine. Povelja Kulina bana, “rodni list BiH”, na bilo koji način bio je nedostupan BiH, a Večernjakov pečat ga je u ovjerenoj preslici vratio ovoj državi i predstavio ga na samoj manifestaciji.
Kroz emisiju su govorili Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a, Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT-a, Jozo Pavković, direktor Večernjakova pečata, zatim jedan od najuglednijih bh. odvjetnika i poznati kulturni djelatnik Josip Muselimović, koji je govorio o kulturi, ministrica financija Federacije BiH Jelka Milićević govorila je o gospodarstvu, izbornik BiH Robert Prosinečki komentirao je sport, a o kategoriji “Politika” svoje stavove iznio je poznati analitičar i profesor Miloš Šolaja.
Svojedobni laureat Večernjakova pečata Enis Bešlagić govorio je o ljudima iz kategorije “Ponos BiH”, znanost je komentirao dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Šaćir Filandra. O lobistima za BiH govorio je šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i posebni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, dok su o religiji govorili oni koji su o njoj i pozvani govoriti, prvi čovjek Katoličke crkve u BiH kardinal Vinko Puljić i predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci.
Svjetska dimenzija
Večernjakov pečat odavno je prerastao bosanskohercegovačke, ali i regionalne okvire. Uručivanje priznanja dvojici papa Franji i Benediktu XVI., američkom predsjedniku Billu Clintonu, glumici Angelini Jolie, glumcu Armandu Assanteu, pjevaču Totu Cutugnu, europskim dužnosnicima Johanesu Hahnu i Federici Mogherini, slovačkom šefu diplomacije i jednom od najutjecajnijih diplomata u svjetskim okvirima Miroslavu Lajčaku, slovačkom predsjedniku Andreju Kiski i mnogim drugima dalo je ovoj manifestaciji europsku i svjetsku dimenziju i rijetko se koji događaj na ovaj način iščekuje. Također, ovakva vrsta izbora najboljih rijetkost je u današnjem svijetu budući da nominirane osobe nikad ne znaju da su među 150 kandidata, ali ni da su pobjednici, što daje potpunu draž iščekivanju i napetom trenutku izbora Osobe godine i pobjednika u kategorijama.
Na Večernjakovu pečatu sustavno se radi cijele godine. Iako 18., slavljenički Večernjakov pečat još nije završen, već su u fazi prezentacije šireg popisa kandidata za iduću godinu i neki već prolaze eliminacijske faze bez da imaju pojma da se o njima uopće raspravlja. Osobe godine kroz 17 Pečata bili su Mijo Brajković, Vinko Puljić, Dragan Čović, Emir Kabil, Ivan Ljubičić, Milorad Dodik, Miroslav Lajčák, Ante Kvesić, Halid Bešlić, Franjo Rajković, Lukrecija Mamić, Sejdić i Finci, pape Franjo i Benedikt XVI., Husejn Smajić, Enis Bešlagić, Marko Pipunić, izbornici Zlatko Dalić, Vahid Halilhodžić, Mladen Krstajić i Vladimir Petković.
U ovom trenutku pregovara se sa zvijezdama koje će krasiti crveni tepih Večernjakova pečata, koji je jedan od najvećih u Europi.•