Većinske hrvatske županije birat će vlast u Federaciji i BiH

Bit ustavnih promjena u pravcu stabiliziranja političkih prilika u BiH, a koje su usuglasili predstavnici dva HDZ-a i SDP-a te poduprle sve stranke koje su nedavno vodile razgovore u Banjoj Luci oko uvjeta iz europske Mape puta, upravo je smještena u načinu biranja izaslanika u federalnome Domu naroda, iz kojega se posredno biraju izaslanici u gornji državni dom, a zatim i Predsjedništvo BiH.

Manjine i narodi

Ovim se rješenjem zadovoljava i formula koju je zatražio Sud za ljudska prava u Strasbourgu o mogućnosti da predstavnici manjina mogu biti birani u državno Predsjedništvo i biti zastupljeni u državnom Domu naroda te povećava zaštita najmalobrojnijih Hrvata koji su posljednjih desetak godina bili žrtve nametanja većinske političke volje uglavnom od bošnjačkih birača i političkih stranaka. 
Ključni dio toga sporazuma odnosi se upravo na način biranja izaslanika u federalni Dom naroda i udjelima koliko će u tome domu imati svaka od županija s obzirom na stvarno stanje broja Hrvata, a ne na vrijeme od prije 21 godine kada je posljednji put proveden popis pučanstva. 
“Udjel sudjelovanja svakog političkog subjekta u klubu konstitutivnog naroda, odnosno ostalih određuje se na način da se broj stanovnika konstitutivnog naroda, odnosno ostalih u županiji podijeli s brojem stanovnika odnosnog konstitutivnog naroda, odnosno ostalih u FBiH, nakon čega se tako dobiveni broj dijeli s brojem izabranih zastupnika u zakonodavnom tijeku županije iz reda svakog od konstitutivnih naroda, odnosno ostalih”, jedna je od najvažnijih točaka ustavnih amandmana. 
Sukladno sporazumu, nakon što se provede popis pučanstva sljedeće godine utvrdit će se točan broj pripadnika hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda na području Federacije BiH, odnosno Republike Srpske. Na temelju toga će onda Središnje izborno povjerenstvo tipičnim matematičkim operacijama odrediti koliko u ukupnome broju Hrvata, primjerice sudjeluju Hrvati u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Ako to primjerice bude oko 25 posto (što se pretpostavlja) onda će imati četiri izaslanika u federalnom Domu naroda. Na taj način će se odrediti za svaku županiju kolikim udjelom sudjeluje u broju Hrvata.

Prevareni Hrvati

Tako primjerice u slučaju da se izabere Hrvat u skupštinu Podrinjske županije sa sjedištem u Goraždu, gdje po popisu katoličke Crkve žive 52 Hrvata, onda on neće automatizmom, kao što je do sada bio slučaj, biti biran u Dom naroda. On može biti biran, ali samo u slučaju ako primjerice SDP osvoji u hrvatskoj kvoti glasova za Dom naroda 10 posto, ova ga stranka može predložiti za izaslanika bez obzira što je u toj županiji mali broj Hrvata. Zbog izbora izaslanika u mjestima gdje su Hrvati manjina, tijekom 2000. i nakon posljednjih izbora u Federaciji je uspostavljena vlast mimo većinske političke volje ovoga naroda.Ovim se rješenjem ta mogućnost smanjuje. Valja reći kako se očekuje da se u ukupnom broju izaslanika za Dom naroda FBiH poveća utjecaj Zapadnohercegovačke županije, ali i Hercegbosanske te Posavske županije. Prema stranačkome prijedlogu umjesto sadašnjih 15 izaslanika državni Dom naroda trebao bi imati 24 izaslanika po sedam Hrvata, Srba i Bošnjaka te trojicu iz reda manjina.

Iz FBiH bi se birala šestorica Hrvata, šest Bošnjaka, dva Srbina i dva predstavnika manjina. Istodobno iz RS-a se bira pet Srba, jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan predstavnik manjina. Hrvatske izaslanike iz FBiH u državnome Domu bira hrvatski klub, a manjine pripadnici manjina u federalnom Parlamentu. 
Istodobno, hrvatske, srpske i bošnjačke izaslanike za državni Dom naroda iz RS-a biraju nacionalni klubovi u Vijeću naroda.