Osteoporoza je metabolička bolest kosti karakterizirana smanjenom mineralnom gustoćom, slabijom arhitektonikom i pojačanim rizikom od prijeloma. S obzirom na to da je češća u starijoj populaciji (> 50 g.) i da je uglavnom bez simptoma, a starija populacija je sve brojnija, javlja se u približno 10 posto ukupne bjelačke populacije. S obzirom na sve navedeno, često ima sinonim „tiha epidemija“, piše Ordinacija.hr.
1. RIZIČNI ČIMBENICI
Najvažniji čimbenik rizika je dob, a starija životna dob zbog niza promjena na organskim sustavima slabije stvara vitamin D i sporije resorbira kalcij iz crijeva. U uznapredovanoj životnoj dobi dolazi do slabosti gustoće kostiju i povećanog rizika za prijelom (senilna osteoporoza). U žena nakon generativne dobi (postmenopauza) zbog manjka ženskih spolnih hormona (koji održavaju dobru pregradnju kosti) dolazi do ubrzane pregradnje kosti i gubitka koštane mase. Postmenopauzalna osteoporoza se pogoršava ubrzo nakon prestanka redovitih ciklusa, a rano liječenje ili prevencija (hormonsko nadomjesno liječenje) učinkovito će spriječiti ovaj oblik osteoporoze. Sekundarna osteoporoza je uzrokovana nizom drugih bolesti, stanja ili uzimanja lijekova koji se najčešće moraju davati zbog drugih težih bolesti, no osteoporoza se može prevenirati ili liječiti i u takvim slučajevima. Idiopatska osteoporoza upućuje na nejasan uzrok slabljenja kosti i vrlo često ima uzrok u genetskim poremećajima.
2. BOLEST BEZ SIMPTOMA
Osteoporoza je u više od 50 posto slučajeva bez kliničkih simptoma, i prvi znak je najčešće osteoporotični prijelom. Prijelomi su karakteristično kralješci i često ostaju neotkriveni, a prijelomi kuka i podlaktice završe bolničkom obradom i liječenjem, operativno ili konzervativno. Od simptoma bol, često nakon osteoporotičnog prijeloma kralješka može trajati nekoliko tjedana s tendencijom smirivanja, osobito ako mirujete. Često se može zamijeniti s bolovima kod kroničnih lokomotornih tegoba (križobolja, lumboishialgija...), s tim da u potonjem slučaju tegobe obično traju dulje i bez tendencije postupnog smirivanja te se uglavnom ponavljaju. Pogrbljenost uzrokovana klinastim frakturama grudne kralježnice je karakterističan znak u starijih bolesnika, tako kada starija bolesnica s pogrbljenosti u području grudne kralježnice ulazi u ambulantu, gotovo sigurno ima osteoporozu. Učestali prijelomi tijekom života mogu u osnovi imati osteoporozu, ali se tada na Rtg slikama očituje slabija gustoća kosti i karakteristični osteoporotični prijelomi.
3. KAKO IZGLEDA LIJEČENJE?
Danas postoji više kategorija lijekova za liječenje osteoporoze i uglavnom se dijela na antiresorptivne, koji smanjuju razgradnju kosti i anaboličke, koji povećavaju stvaranje nove kosti. Lijekovi se uglavnom uzimaju na usta jednom tjedno ili jednom mjesečno (stariji), a noviji se uzimaju putem potkožne injekcije svakih 6 mjeseci ili u infuzijama jednom godišnje. Ono što je važno lijekovi su najčešće učinkoviti u povećanju mineralne gustoće kosti i smanjenju rizika od prijeloma. Lijek se bira prema stupnju osteoporoze i riziku za prijelom, neki su učinkovitiji i brže djeluju te su prvi izbor kod težih oblika osteoporoze.
4. VAŽNE MJERE PREVENCIJE
Osteoporozu je najbolje prevenirati i to je moguće zdravim načinom prehrane i redovitom tjelesnom aktivnosti, uz dovoljno izlaganje suncu. Mliječna prehrana najbolji je izbor prevencije jer manjak kalcija u organizmu dovodi do uzimanja kalcija iz kostiju (skladište kalcija) za potrebe organizma i slabljenja njihove čvrstoće. Dovoljno stvaranje vitamina D u organizmu ili dodataka prehrani u obliku vitamina D će pospješiti apsorpciju kalcija iz crijeva, a samim time i omogućiti da se kalciji koji se unosi u organizam kroz prehranu brže resorbira u krvi i tako dospije do kostiju. Tjelesna aktivnost mehanički djeluje na pregradnju kosti tako da se na mjestima opterećenja kost jače pregrađuje, stvarajući novu i vitalniju kost, koja može izdržati jača opterećenja. Zdrav način života uključuje prirodnu i raznoliku prehranu s većom količinom mliječnog, uz uzimanja namirnica bogatih vitaminom D te dosta izlaganja suncu, uz redovitu i umjerenu tjelesnu aktivnost.
5. MUŠKARCI I OSTEOPOROZA
Najčešće se bolest javlja kod žena, ali 1/3 bolesnika su muškarci, iako se prije smatralo da je to isključivo bolest žena. Nedostatak estrogenih hormona uzrokuje postmenopauzalnu osteoporozu i ona se može liječiti estrogenom nadomjesnom terapijom. Drugi tipovi osteoporoze javljaju se kod svih pacijenata, dijagnosticiraju se i liječe na isti način, s relativno istim uspjehom te ne možemo reći da bi se radilo o nekom drugom obliku osteoporoze s nekim drukčijim karakteristikama.
6. SMRTNOST OD PRIJELOMA KUKA
Smatra se da je 10% pučanstva pod rizikom za razvoj osteoporoze. Prema nekim epidemiološkim podacima od prije 10-ak godina, u Hrvatskoj se očekuje 200.000 bolesnika s osteoporozom i 400.000 bolesnika s osteopenijom (predstadij) osteoporoze. Vrlo je velika invalidnost nakon prijeloma, tako da manje od 30% bolesnika se vraća u prvobitnu aktivnost, veći dio (60-70%) ostaju trajni invalidi, manjeg i jačeg stupnja. Smrtnost od prijeloma kuka je 15-20% i u najmodernijim zdravstvenim sustavima zbog komplikacija na koje moderna medicina ne može utjecati. Smrtnost od prijeloma kuka je u Hrvatskoj prošle godine bila na 10. mjestu svih uzroka smrti.
7. TJELOVJEŽBA POVOLJNO DJELUJE
Vježbanje je toliko važno da neki stručnjaci misle kako se samim vježbanjem kost može izliječiti, ali to nije točno. Umjerena i redovita tjelesna aktivnost ima velikog utjecaja na obnavljanje skeleta i istovremeno popravlja kardiovaskularni status što je jako važno za održavanje snage lokomotornog sustava, te povoljno djeluje na održavanje ostalih organskih sustava. Vježba je također osobito dobra u borbi protiv starenja i razvoja degenerativnih promjena, u kojoj osnovi je senilna osteoporoza. Pacijenti koji se izliječe od osteoporoze, uz vitamin D i tjelesnu aktivnost kroz dulje vrijeme ne samo da zadržavaju koštanu masu i već je kod većeg broja pacijenata mogu poboljšati, a nalazi metabolizma kosti ostaju dobri kao u premenopauzi.
8. U VEĆINI SE SLUČAJEVA BOLEST MOŽE IZBJEĆI
Teško je reći da se osteoporoza može izbjeći ako postoje genetski i drugi razlozi koji je izazivaju, ali da se u većini slučajeva može izbjeći to bih se složio. Naime, do 35. godine života se kost izgrađuje, tako ako postignete veliku vršnu koštanu masu do toga doba, uz održavanje zdravih prehrambenih životnih navika i redovitu i umjerenu tjelesnu aktivnost te dosta izlaganja suncu šansa da izbjegnete osteoporozu vrlo je velika. Ako smo pak bili neupućeni i nismo se pazili te smo razvili osteoporozu, danas imamo tolike dobre i učinkovite lijekove da se osteoporoza može „izliječiti“, tj. popraviti gustoća na vrijednosti koje zadovoljavaju kriterije da se ne radi o osteoporozi, te se potom održavati u tzv. normalnim vrijednostima. Osteoporoza je bolest karakteristična za stariju životnu dob, kvalitetnim pretragama se može dijagnosticirati, odrediti njezin stupanj i mehanizam nastanka, te medicinski učinkovito „izliječiti“, tj. vratiti izgubljenu mineralnu gustoću, čvrstoću i kvalitetu kosti.
9. IPAK, JAVLJA SE U SVIM DOBNIM SKUPINAMA
Postmenopauzalna osteoporoza javlja se nakon ulaska žene u menopauzu, senilna u kasnijoj životnoj dobi i progresivno se pogoršava s dobi. Sekundarna osteoporoza javlja se nakon preboljenja neke od bolesti koje mogu uzrokovati osteoporozu ili uzimanja nekih lijekova koji oštećuju kost (npr. kortikosteroidi, citostatici...). U mladoj životnoj dobi često je genetski uvjetovana osteoporoza, što je na svu sreću vrlo rijetko. Iako je najčešća u starijoj životnoj dobi (>50.g.) ipak je možemo naći u svim dobnim skupinama, čak i kod djece.
10. BROJ BOLESNIKA ĆE SE UDVOSTRUČITI
Usprkos modernijim i sve učinkovitijim lijekovima, osteoporoze je sve više zbog većeg broja starijih bolesnika, općenito zahvaljujući starenju populacije i sedentarnom načinu života (slabija tjelesna aktivnost, sjedenje). Smatra se da će se od 2000. do 2500. udvostručiti broj bolesnika i utrostručiti broj osteoporotičnih prijeloma u bolesnika s osteoporozom zahvaljujući načinu života i starosti pučanstva. Do prije 30-40 godina osteoporoza je bila manje poznata, i ne samo da nismo imali precizne dijagnostičke aparate već je i populacija bila znatno mlađe prosječne životne dobi, a način života bio je takav da je manje olakšavao razvoj osteoporoze.
Tekst: Prof. dr. sc. Zlatko Giljević, Voditelj Referentnog centra za metaboličke bolesti kosti, KBC Zagreb