Cjepivo protiv pandemijskog virusa SARS-CoV-2 praktički je na dohvat ruke. Pitanje je dana kada će prvo, a odmah potom i sljedeća cjepiva biti i formalno odobrena, a cijepljenje bi u Europi prvo moglo početi u Velikoj Britaniji, u prvom dijelu prosinca.
Rješavaju se tehnička pitanja samog procesa cijepljenja. Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je smjernice koje će proizvođačima omogućiti bržu i jednostavniju izradu i označivanje cjepiva kako bi se olakšala njegova široka i brza primjena unutar EU.
Hrvatska će kao članica Unije prvu tranšu cjepiva dobiti kad i druge europske zemlje, a izgledno je da će to biti prije Božića. Cijepljenje će ići prema Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv COVID-19, koji je sastavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
1. KOJE ĆE CJEPIVO BITI PRVO REGISTRIRANO?
Cjepivo AstraZenece, ali i ono tvrtki Pfizer i BioNTech bit će najvjerojatnije prva registrirana cjepiva protiv koronavirusa. Naime, britanska vlada tražila je od tamošnjeg regulatora ubrzanje postupka odobrenja oxfordskog cjepiva, što je pitanje dana. Pfizer i BioNTech podnijele su Europskoj medicinskoj agenciji zahtjev za uvjetno odobrenje za svoje cjepivo protiv COVID-19, priopćile su jučer ta američka farmaceutska kompanija i njemačka biotehnološka kompanija koje su zajednički razvile cjepivo. Nadaju se da će njihovo cjepivo biti u Europi dostupno do kraja godine. Dan prije, u ponedjeljak, i američka kompanije Moderna također je EMA-i podnijela zahtjev za odobrenje svog cjepiva. U SAD-u se odobrenje Pfizer/BioNTechova zahtjeva očekuje za osam dana, a 17. prosinca FDA će raspravljati i o Moderninu zahtjevu za odobrenje cjepiva.
2. KOLIKA JE UČINKOVITOST POJEDINIH CJEPIVA?
Cjepiva su na testiranjima pokazala visoke učinkovitosti u trećoj fazi testiranja. Dva su cjepiva pokazala učinkovitost veću od 90 posto, dok se oxfordsko pokazalo 70 posto učinkovitim. Regulatori su prije naveli da će odobriti cjepivo koje sprečava COVID ili smanjuje težinu oboljenja od te bolesti u najmanje 50 posto cijepljenih osoba. Za usporedbu, prosječna učinkovitost cjepiva protiv gripe kod zdravih, mladih osoba je 80%, a kod nekih kategorija i oko 50%.
3. KOJE SU MOGUĆE NUSPOJAVE CJEPIVA?
Dobrovoljci koji su sudjelovali u kliničkom ispitivanju cjepiva protiv koronavirusa navodili su uobičajene nuspojave nakon što su primili dozu cjepiva (nisu znali je li pravo ili placebo): glavobolju, vrućicu i bolove u mišićima. Neki su opisivali da su se osjećali kao da su dobili gripu ili teži mamurluk. Većina nuspojave nije osjetila.
4.KADA ĆE POČETI CIJEPLJENJE I KOLIKO DOZA ĆE BITI POTREBNO?
Prve doze cjepiva, određena manja količina, u Hrvatsku bi mogle stići do kraja godine. To bi značilo da će cijepljenje početi i prije Nove godine iako je prvotno bilo planirano oko 15. siječnja. Primjerice, Sveučilišna bolnica u Cambridgeu internim je mailom zaposlenike obavijestila da će ih početi cijepiti Pfizerovim cjepivom već od ovoga tjedna. Dva cjepiva daju se u dvije doze s razmakom od dva, odnosno tri tjedna, a cjepivo tvrtke Johnson&Johnson vjerojatno u jednoj dozi.
5. KOLIKO JE CJEPIVA NARUČILA HRVATSKA ZA CIJEPLJENJE SVOJIH GRAĐANA?
Hrvatska je preko zajedničke nabave EU naručila milijun doza cjepiva Pfizer/BioNtecha, 2,7 milijuna doza cjepiva AstrZenece, tzv. oxfordskog cjepiva, milijun doza Modernina cjepiva te 900 tisuća doza od proizvođača Johnson&Johnson. To je ukupno 5,6 milijuna doza, a cijepljenje je u dvije doze s razmakom od mjesec dana. – Imamo dovoljnu količinu cjepiva za cijelu populaciju Hrvatske s obzirom na to da cjepivo u prvom koraku vjerojatno neće biti registrirano za mlađe od 18 godina – izjavio je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
6.TKO ĆE SE PRVI CIJEPITI?
Prema planu cijepljenja HZJZ-a, u Hrvatskoj će se prvo cijepiti zdravstvene radnike i korisnike domova za starije i nemoćne, kao i djelatnike u tim domovima, a isto tako i u drugim ustanovama za socijalnu skrb. Slijede sve osobe starije od 80 godina, nakon njih oni u dobi između 75 i 79 godina, pa od 70 do 74, od 65 do 69, a potom odrasle osobe mlađe od 60 godina s visokim ili umjerenim rizikom te ostali. Prema nekim predviđanjima, najosjetljivije skupine u Hrvatskoj bi mogle biti procijepljene do kraja travnja sljedeće godine.
7. TKO ĆE CIJEPITI GRAĐANE?
Kao i ostala cijepljenja, i ono protiv koronavirusa provodit će prije svega liječnici iz Zavoda za javno zdravstvo i obiteljski liječnici. Kao kod cijepljenja protiv gripe koja organizira poslodavac, organizirano će se cijepiti po zdravstvenim i socijalnim ustanovama, a potom pojedinačno kod obiteljskih liječnika.
8.HOĆE LI CJEPIVO BITI OBAVEZNO?
Najvjerojatnije neće, nego će svatko moći odlučiti za sebe, kao kod cijepljenja protiv gripe. Djeca mlađa od 18 neće se cijepiti. Većina zemalja stava je da bi obaveza cijepljenja izazvala otpor i odbijanje te da je najbolji način kojim bi se došlo do što veće procijepljenosti stanovništva informiranje o svim karakteristikama i dobrobiti cijepljenja. Međutim, uvelike se govori o mogućim uvjetovanjima cijepljenošću. Poslodavci bi mogli tražiti potvrdu o cijepljenju protiv COVID-19. Britanska je vlada najavila ograničenja za građane koji se ne cijepe, pa je u tom smislu jučer britanski ministar gospodarstva sugerirao kako bi barovi, kina i stadioni posjetiteljima mogli uvjetovati ulaz potvrdom o cijepljenju protiv COVID-19. Inače, najveću procijepljenost imaju zemlje s najvećom pismenošću, tako Finska ima procijepljenost od visokih 98 posto premda cijepljenje ondje nije obavezno.
9.KOLIKA JE PROCIJEPLJENOST U POPULACIJI POTREBNA DA BI SE ŽIVOT VRATIO U NORMALU?
“Da bi se ova epidemija potpuno zaustavila tzv. imunošću zajednice, zbog većeg broja slučajeva u populaciji te žarišnog načina širenja bolesti, postotak imunih trebao bi biti veći od 70%. Imunost zajednice jedino možemo postići cijepljenjem odgovarajućeg postotka populacije kvalitetnim cjepivom. Zato držim da bi Ministarstvo zdravstva već sada trebalo krenuti s promidžbenom kampanjom afirmacije cijepljenja protiv COVID-19 kako bi se podigao vakcinacijski entuzijazam, koji je u našoj zemlji izuzetno nizak i dosta niži nego u zapadnim europskim zemljama”, kazao nam je prije gotovo dva mjeseca prof. Zlatko Trobonjača s Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
10.KOLIKO TRAJE IMUNITET KOJI SE DOBIVA CIJEPLJENJEM?
Proizvođači cjepiva nisu objavili u kojem je vremenskom periodu cijepljena osoba zaštićena od koronavirusa SARS-CoV-2. “Od mogućih nedostatnosti budućeg cjepiva najviše se bojimo nedovoljnog trajanja zaštitne imunosti koje bi to cjepivo pružilo. Ako bi imunost bila kratka i trajala samo nekoliko godina, morali bismo se najvjerojatnije ponovno cijepiti”, kazao nam je prof. Trobonjača.