Štitnjača kontrolira otkucaje vašeg srca, disanje, glavne organe i metabolizam. To je razlog zašto ovu malu žlijezdu leptirasta oblika, smještenu u vašem vratu, ne biste trebali uzeti zdravo za gotovo. Evo što biste svakako trebali znati o štitinjači, tvrde stručnjaci.
1. Štitnjača je važan organ
Štitnjača izravno ili neizravno kontrolira gotovo svaku pojedinu funkciju u tijelu. Svakoj stanici u našem tijelu potreban je hormon štitnjače, zbog čega je vrlo važno voditi računa o tome da u organizmu uvijek imamo zdravu i uravnoteženu količinu ovog hormona.
2. Problemi sa štitnjačom utječu na cjelokupno zdravlje
S velikom moći dolazi velika odgovornost, a štitnjača nije iznimka. Nažalost, postoji mnogo načina na koje funkcija ove žlijezde može biti poremećena te niz zdravstvenih stanja koja spadaju u kategoriju bolesti štitnjače. Najpoznatiji su hipotireoza (neaktivna štitna žlijezda), hipertireoza (kada je prekomjerno aktivna), Hashimoto (autoimuni poremećaj koji napada štitnjaču, izazivajući hipotireozu) i Gravesova bolest (autoimuni poremećaj koji uzrokuje hipertireozu). Postoje i četiri vrste karcinoma štitnjače: papilarni, folikularni, medularni i anaplastični.
3. Krvne pretrage nisu uvijek dovoljne
Bilo da ih obavljate u sklopu godišnjeg sistematskog pregleda ili vas, zbog sumnje u neko stanje, na njih uputi vaš liječnik, krvne pretrage mogu otkriti probleme sa štitnjačom. "Normalni" rezultati, međutim, ne moraju značiti da je sve u redu sa štitnjačom.
"Rasponi u radu štitnjače mogu biti veliki. Većina liječnika testira samo jedan ili dva markera, kada bi trebali testirati sedam do devet markera za cijelu štitnjaču. Čak i ako cijeli panel izgleda normalno, možda će biti potreban ultrazvuk štitnjače kako bi se otkrio problem“, upozoravaju stručnjaci.
4. Poteškoće se mogu javiti u bilo koje životno doba
Čest mit o zdravlju štitnjače je da se samo kod starijih žena javljaju problemi s ovom žlijezdom. Činjenica je da žene svih dobnih skupina obolijevaju od bolesti štitnjače. Rizik osobito raste tijekom puberteta, trudnoće, porođaja i perimenopauze.
5. Simptomi hipertireoze variraju od pacijenta do pacijenta
Kad vaša štitnjača proizvodi previše hormona, to može rezultirati hipertireozom. Liječnici to opisuju kao osjećaj da stalno jurite 100 kilometara na sat.
Simptomi uključuju osjećaj tjeskobe, vidno drhtanje ili osjećaj drhtaja iznutra, nesanicu, višestruke stolice tijekom dana, gubitak tjelesne težine s povećanjem apetita, pretjeranu vrućinu i znojenje, te neuredne menstruacije.
6. Hipotireoza utječe na razinu energije i druga stanja
Na suprotnom kraju spektra je hipotireoza – stanje kod kojeg je štitnjača nedovoljno aktivna.
Osobe koje muči hipotireoza primijetiti će sljedeće simptome: stalni osjećaj umora, pospanost i natečenost, zatvor, promjene na kosi i noktima, osjećaj hladnoće, depresija, mentalna sporost, usporen rad srca...
7. Kvaliteta života vam je u padu
Bez odgovarajućeg liječenja najteži oblici hipotireoze i hipertireoze mogu biti opasni po život. Ali čak i blaži problemi mogu ometati vaš svakodnevni život.
"Ljudi koji imaju neaktivnu štitnjaču koja se ne liječi mogu imati nedostatak energije i mentalne budnosti", kažu liječnici, napominjući da to može biti posebno problematično na poslu. "Žene s hipotireozom ili hipertireozom mogu imati problem s neplodnošću."
8. Ravnoteža je ključna
Kada liječnik dijagnosticira pacijentu poremećaj rada štitnjače, vjerojatno će propisati lijekove koji promiču hormonsku ravnotežu. Postoje i dodatni načini podrške štitnjači, a uključuju promjene u životnim navikama. To se prvenstveno odnosi na prihvaćanje zdravih prehrambenih navika i redovitu tjelovježbu, ali i izbjegavanje stresa, vrijeme za odmor tijekom dana i sl.
9. Ono ste što jedete
Prehrana igra veliku ulogu kad se radi o upalnim procesima koji nastaju u organizmu. Mnogi problemi sa štitnjačom rezultat su upalnih stanja, tako da je pravilna prehrana za podršku štitnjače izuzetno važna.
"Devedeset i sedam posto problema sa štitnjačom autoimune je prirode, a većina imunološkog sustava nalazi se u crijevima. To je razlog zašto briga o probavnom sustavu ima prednost kad govorimo o prirodnim metodama očuvanja štitnjače", naglašavaju stručnjaci.
10. Selen je ključan za normalnu funkciju štitnjače
Štitnjača je organ s najvećom količinom selena po gramu tkiva. Ovaj mikronutrijent pomaže u obrani od bolesti, a podupire i metabolizam hormona štitnjače. Glavni izvori selena u prehrani su kruh, cjelovite žitarice, crveno meso, perad, tuna i jaja.
11. Pristup u liječenju raka štitnjače se mijenja
Od 1975. godine stopa obolijevanja od raka štitnjače se utrostručila. Danas liječnici pokušavaju pacijente liječiti manje invazivnim tretmanima, što znači da neće svakom pacijentu reći da mu treba ukloniti cijelu žlijezdu. Kod manjih tumora skloniji su pristupu "budnog nadzora", što podrazumijeva nadgledanje hoće li tumor postati veći da bi se utvrdilo je li operacija potrebna.
12. Probir na rak štitnjače ne preporučuje se uvijek
Premda se možemo složiti da je sreća što živimo u vremenu u kojem su nam na raspolaganju različite metode snimanja, kao što su CT i ultrazvuk tu se krije i rizik od predijagnosticiranja jer, zahvaljujući naprednoj tehnologiji, liječnici pronalaze više malih čvorova.
Jednom kada se nađe čvor, potrebno ga je riješiti, što može zahtijevati biopsiju. Međutim, ukoliko postoje čvorići, ali uz njih kod odrasle osobe nema uobičajenih simptoma koji ukazuju na određenu bolest, probir ne mora uvijek biti rješenje.