Ako kožicu na noktima uklanjate grickalicom, ona će brže rasti? Možda i danas razmišljate jeste li u pravu kada to radite, ali niste sami – postoji dosta mitova koji se vežu uz njegu noktiju, a vrijeme je da i to raščistimo.
Manikura je zadovoljstvo svake žene, a svakako se radi o vrsti njege koja je i svakoj ženi važna. Bilo da ju radite u salonu ili sami eksperimentirate kod kuće, radi se o trenutcima opuštanja. No posljednjih godina kruže razne priče o ovom tretmanu – jesu li lampe za trajni lak štetne? Koja je vrsta laka bolja? Treba li noktima „zraka“ između lakiranja? Stručnjakinja za nokte koju obožavaju poznate dame u New Yorku, Julie Kandalec, razbija najpoznatije mitove o uređivanju noktiju!
1. MIT: Lampe za trajni lak proizvode štetne UV zrake
Krivo: Kako bi se lak dovoljno stvrdnuo i bio postojan, potrebne su lampe u koje ćete staviti ruku na 30 sekundi. Iako se radi o UV lampama, količina kojoj ste izloženi u tako kratkom vremenu stvarno nije ništa dramatično. Otprilike kao da ste po suncu odšetali do auta po zaboravljene vrećice.
2. Mit: Nokti se ne smiju gristi
Istina: Onihofagija ili griženje noktiju, česta je navika koja zahvaća otprilike 20-30 posto populacije. Anksioznost, stres, brojni faktori mogu dovesti pojedinca u situaciju da grize nokte. Sigurno ste vidjeli i ekstremne slučajeve u kojima će osoba potpuno raskrvariti kožu ispod nokta. Jasno je svakom da to ne može nikako biti dobro. No postoji još jedna stvar koja je puno važnija – ako grizete nokte morate računati i na bakterije i prljavštinu koja se ispod njega nalazi, a kako u pitanju može biti i bakterija streptokok, možete na kraju patiti radi upale grla ili čak infekcije krvi. Istraživanja su pokazala da je kod osoba koje grizu nokte, pojava bakterije E. Coli triput učestalija nego kod onih koji ne grizu nokte. Grickanje noktiju također može oštetiti zube i desni. Dok se bavite svojom omiljenom štetnom navikom može vam se lako dogoditi da vam puknu, istroše se ili izmrve prednji zubi, a također to potencijalno može dovesti do upaljenih desni i oštećenja tkiva desni.
3. MIT: Rezanje kožice oko nokta će samo ubrzati njen rast
Isitna: Da, to je istina, pa koliko god vam ona smetala, ako ju odrežete, narasti će opet i to jako brzo. No, smijete ih rezati, nećete ništa krivo napraviti za zdravlje, samo je potrebno paziti da se uklanja samo mrtva koža s nokta. Dobar je način i ako ih lagano gurate prema koži. Najbolje je svakako prepustiti se rukama stručnjaka.
4. MIT: Vaši nokti moraju malo odmarati od manikura
Krivo: Ovo je jedan od najčešćih mitova o noktima koji vlada svijetom, a vrijeme je da saznate da to nije istina. Dokle je ploča nokta zdrava, nemate o čemu brinuti. Zdravlje noktiju čuvajte tako da o njima vodite redovno brigu, a hrana koju jedete će također utjecati na njihovo zdravlje i izgled.
5. MIT: Gel i akrilni lakovi uništavaju nokat
Krivo: Govori li vam mama da ćete uništiti nokte ako idete na te vrste manikura? Rijetko se događa, ali u ovom slučaju mama nije u pravu. Nepravilna aplikacija je ono što može nanijeti štetu noktima, pa je najbolji savjet da potražite salone koji su profesionalni i specijalizirani za tu vrstu usluge.
6. MIT: Bočica s lakom se ne smije protresti prije korištenja
Krivo: Lak se radi od pigmenata i raznih otapala, a kako pigment može težiti više, važno je protresti bočicu prije korištenja. Otprilike kao da zamislite preljev za salate u bočici koji u sebi sadrži razne stvari – one teže će pasti na dno pa ćete bočicu morati protresti prije korištenja.
7. MIT: Što je „čišći“ lak, to bolje
Krivo: Sve je započelo s otprilike pet vrsti laka koji u sebi nisu sadržavali toksične stvari, a danas možete pronaći oko 21 vrstu takvog laka. Ako kao kupac gledate deklaracije i pratite brojke, morate i poznavati sve sastojke kako biste znali što je loše a što nije. No istina je da je samo malo sastojaka koji su štetni, a i radi se o tako malim količinama da su zanemarive.
Nevia Delalle, dr. med., spec. dermatologije i venerologije upozorava:
JAVITE SE LIJEČNIKU AKO PRIMJETITE:
Uzdužne tamne linije na noktu
Jedna od češćih promjena koja nastaje na noktu je uzdužna tamna linija koja se pruža od baze do vrha, a ukazuje na povećanu količinu pigmenta nokatne ploče. Češće se javlja kod tamnoputih osoba, ali incidencija raste i s godinama tako da je češća kod starijih iznad 70 godina. U diferencijaciji od melanoma može pomoći pojava longitudinalnih pruga na više noktiju, jer se melanom uglavnom javlja samo na jednom noktu. Melanom je češći na velikim noktima i kod starijih. S druge strane pruge se mogu javiti i kod hormonalnog disbalansa, malnutricije te trudnoće. Subungvalni hematom se s vremenom resorbira i kako nokat raste, nestaje, a melanonihija je konstantna bez obzira na rast. Ako se pigment širi i na okolno tkivo s lateralne i medijalne strane nokta, a kod svjetloputih osoba, izvjesnije je da se radi o ozbiljnijem poremećaju pigmentacije i najvjerojatnije melanomu te je nužna biopsija i daljnje liječenje. Dermatoskopski je važno uočiti varijacije u boji i nejednolikom obliku samog pigmenta.
Promjene boje nokta
Promjene boje nokta izazivaju infekcije noktiju bakterijama, kvasnicama i gljivama. U diferencijalnoj dijagnozi osim kliničke slike koja je karakteristična u pojedinim slučajevima, sigurnu dijagnozu može donijeti samo patohistološka analiza te je potrebno učiniti biopsiju.