Iz tiska je izišao Abecedarij o živućim uspješnim i afirmiranim Hrvatima u Bosni i Hercegovini u nakladi Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH te Hrvatskog leksikografskog instituta BiH. Radi se o svojevrsnom enciklopedijskom leksikonu koji je na jednome mjestu sabrao 2243 ugledna hrvatska imena s kratkim životopisima. Ova knjiga istodobno svjedoči o velikome broju uglednih Hrvata i njihovu snažnome identitetu, a s druge strane o dubokoj ukorijenjenosti u Bosni i Hercegovini. Sunakladnici, predsjednik HAZU-a u BiH prof. dr. sc. Mladen Bevanda i ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH Ivan Anđelić, pretpromotivno su predstavili ovo kapitalno djelo.
Večernji list: Predstavite nam ovo kapitalno djelo.
• Bevanda: Ovaj Abecedarij pravi je pothvat. Doživljavam ga kao abecedu jer tu su osnovni podaci o svim našim suvremenicima. Ovime smo prokrčili put i predstavlja solidan temelj za pravljenje drugih sličnih ili ovakvih edicija. Ne stoji ona narodna da se prvi mačići u vodu bacaju, koje inače ne treba bacati u vodu, a ovo djelo zaista ostaje i bit će važan svjedok vremena. Ovim djelom obogatili smo svoj nacionalni korpus jednom kvalitetnom knjigom. Ali, istodobno, svi mi koji smo na tome radili obogaćeni smo iskustvom jer mi Hrvati u Bosni i Hercegovini nemamo tradiciju leksikografskih i enciklopedijskih izdanja. Sve što trenutačno imamo u rukama su prvijenci, sve novine. S druge pak strane, sve primjedbe i svi prijedlozi su dobrodošli. Ali treba imati uvijek u vidu da smo mi bez tradicije i da mi, dakle, krčimo put i stvaramo nešto novo. Buduća izdanja bit će olakšano raditi jer je ovo uistinu solidna i dobra osnova.
Večernji list: Kako ste došli na ideju raditi jedno ovakvo kapitalno djelo?
- Ideja, vjerovali ili ne, o ovakvom leksikonu postoji još od 1998. Započeo ju je, inicirao, profesor Nikola Filipović, onodobni predsjednik Hrvatskog društva za znanost i umjetnost. Ja sam tada bio tajnik, a Ivan je bio jako aktivan. Tada smo održali sastanak s čelnicima Leksikografskog instituta iz Zagreba kojemu su nazočili akademici Brozović i Babić, Ladan i Domljan. Dakle, njih četvorica te naši intelektualci, čelništvo iz Mostara i Sarajeva. Tada smo istaknuli potrebu stvaranja prvog leksikona ovdje jer Hrvati iz BiH gotovo uopće nisu bili zastupljeni, ni u enciklopedijama koje su izlazile u Zagrebu ni u leksikonima koji su se također tiskali. O tomu je posebno nadahnuto i argumentirano govorio profesor umjetnosti Jozo Marić. On je uistinu održao jedan pledoaje. Naši gosti su uvidjeli da imamo potrebu za jednim takvim iskorakom. Tada nismo imali snage ni iskustva, ali imali smo želju to uraditi. Međutim, umjesto leksikona, kada je on preseljen u Mostar, rodila se ideja da pravimo enciklopediju.
Večernji list: Napravljeno je već nekoliko tomova enciklopedije?
- U svijetu je praksa da se, osim enciklopedijskih izdanja, prave i biografski leksikoni jer je leksikon nešto sasvim drugo. U odnosu na enciklopediju, leksikon je dinamičan, pokretljiv i svakih pet godina se na izvjestan način mijenja i obnavlja. To se radi jer jedni odlaze, drugi dolaze. Ovdje se radi o živim suvremenicima koji su se istaknuli u područjima znanosti i umjetnosti, kulture, svih područja - gospodarstva, sporta, politike. Osjetila se potreba za jednim takvim izdanjem i na inicijativu ravnatelja Hrvatskog leksikografskog instituta gospodina Anđelića, došli smo na ideju kako bi najbolje bilo da to zajedno rade Akademija i Institut. Čim smo se okupili, odmah smo formirali i redakciju Akademije, koja je tu sudjelovala, i redakciju Instituta. Te su redakcije predano radile svoj posao. Najveći teret podnijela su trojica urednika, pokojni Drago Marić, Ivan Anđelić i Marinko Jovanović. Koliko je bilo u našoj mogućnosti, i mi smo se angažirali. Ovdje želim istaknuti kako ovakav projekt realiziraju profesionalci, profesionalne ustanove, a u našem slučaju u pitanju su doslovno bili volonteri, amateri, koji su, unatoč svemu, napravili vrhunski profesionalni posao. Zato je to samo po sebi uistinu pravi pothvat jer se radi o složenom i delikatnom projektu.
Večernji list: Zašto to govorite?
- Zato što se radi o suvremenicima koji su istaknuti u određenim područjima. Izradili smo metodologiju, ali metodologija se uvijek dograđuje, uvijek se inovira i teško je bilo napraviti selekciju. Budući da nemamo tradiciju, onda mnogi nisu imali volje sudjelovati u stvaranju ovoga izdanja. S dozom rezerve su gledali te nisu dali podatke o sebi.
Večernji list: Koliko je dugo trajala priprema, prikupljala se građa za ovo izdanje, koliko se ljudi nalazi u Abecedariju, a koliko ih još nedostaje?
• Anđelić: Najprije smo u Institutu stvorili malu redakciju u kojoj je voditelj projekta bio pokojni profesor, diplomat Drago Marić te Marinko Jovanović i ja. Napravili smo projekt, program i odredili kriterije. Na temelju toga počeli smo prikupljati građu. To se počelo raditi 2016., a intenziviralo se od 2018. do 2023. Onda smo o toj golemoj građi konzultirali sve relevantne edicije koje su bile na ovome govornom području, konzultirali smo stara izdanja, ona koja su izradili Englezi, na kojima se radilo u Republici Hrvatskoj, Italiji, Francuskoj... Budući da je gospodin Drago Marić perfektno govorio engleski, onda smo se potrudili napraviti sintezu svih iskustava iz Europe i ovih naših ranijih, uspjeli smo stvoriti originalno izdanje imajući na umu našu posebnost i povijesnu baštinu. Vrlo ozbiljno smo pristupili poslu htijući stvoriti nešto što je originalno, a s druge strane odgovara našim potrebama.
Večernji list: Ali, svejedno, dobili smo i univerzalni karakter jer ste se naslonili na europska iskustva?
- Apsolutno. U metodologiji smo, čak po mome slobodnom sudu, nadmašili sva ova iskustva s obzirom na to da smo ipak ujednačili sve natuknice jer su ovo kratki bibliografski podaci, na 350 riječi najviše do najmanje 30, kako knjigu ne bismo opteretili nepotrebnim podacima. Skupljajući ovu građu došli smo do frapantnih podataka koji nas ohrabruju, da ima ogroman broj, a čak se usuđujem kazati dvostruko veći broj, onih koji su kandidirali za uvrštavanje u ovu knjigu. Mi smo poslali 5000 mailova osobama za koje smo smatrali da se zaslužuju naći u ovome izdanju.
Večernji list: Kako ste došli do baze podataka?
- Konzultirali smo brojna vrela, od svih sveučilišta u BiH, Gospodarske komore... Pregledali smo čak 35.000 registriranih poduzeća kako bismo vidjeli koji su to, primjerice, ugledni Hrvati u biznisu. Konzultirali smo i sve kandidate u ovoj čuvenoj manifestaciji Večernjakov pečat. Ovo je, prije svega, hrvatski eminentni izbor, ali je i bosanskohercegovački. Prema prvim dojmovima, otkako je ova knjiga izišla iz tiska, još nismo dobili ni jednu negativnu konotaciju u javnome prostoru.
Večernji list: U ovoj su knjizi 2243 imena, rekli ste da nedostaje još najmanje toliko?
- Najmanje toliko.
Večernji list: Što onda to znači, obvezuje li vas da nastavite raditi dalje?
- Naravno, ali pitanje je financijskih izvora koji su jako problematični, jer Akademija i Institut krajnjim su naporima ovaj projekt uspjeli dovesti do kraja. Mi smo sami htjeli da ova knjiga bude reprezentativna i lijepa, a to onda znači i skupa. Nije to samo autorsko pitanje. U Institutu su dvije osobe profesionalno zaposlene. Moram reći da ni od koga do sada nismo dobili bilo kakvu pomoć za ovaj projekt.
Večernji list: Što se tiče sličnih iskustava, postoji li ovakav projekt, kolokvijalno rečeno abecedarija, u drugim dvama narodima?
- Postoji knjiga “Tko je tko u Bošnjaka”. Nakladnička kuća Planjex također je izdala “Tko je tko u BiH”, ali je nekoherentna. Pojedine natuknice su jako velike, a druge male te nema strukturu koja je potrebna za ovakvo djelo. Što se tiče knjige “Tko je tko u Bošnjaka”, čini se, jer sam je pregledao, da se ipak radilo o stranačkome pristupu nego što se cijenilo ugledne pojedince iz toga naroda, neovisno kojoj političkoj opciji pripadali. Mi smo radili obrnuto. Bez ikakve stranačke denominacije, ocjena ili ulaska u svjetonazorska pitanja, izradili smo jedno ovakvo djelo. Ova je knjiga zato doprinos i u demokratizaciji našeg unutarnjeg dijaloga.
Večernji list: Koliko je značajan jedan ovakav dokument za njegovanje i izgradnju identiteta jednoga naroda?
• Bevanda: Ovaj projekt, ova knjiga, pokazuje i dokazuje koliko su nama Hrvatima prijeko potrebne nacionalne ustanove kao što su Akademija, kao što je Hrvatski leksikografski institut, kao što je Sveučilište, kao što je Matica, kao što je Napredak. Dakle, sve ove nacionalne ustanove. On će iznjedriti sve ono što je dugo vremena potiskivano, zanemarivano i što nije moglo doći, izići na svjetlo dana. I sami smo se iznenadili koliko je u hrvatskom korpusu, hrvatskom narodu, uspješnih, priznanih, poznatih, kreativnih ljudi, koliko je tu stvaratelja koji su samozatajni, skromni, ali vrlo uspješni i produktivni na poljima na kojima rade, na kojima se ostvaruju. Mislim da će se ovdje pokazati naše svekoliko bogatstvo. Zato smatram da je to dokaz ili pokazatelj zrelosti jednog naroda, njegove kulturne, umjetničke, intelektualne i svekolike odraslosti. Dakle, mi odrastamo preko ovih nacionalnih institucija i preko ovakvih publikacija, ovakvih edicija.
Naravno da se ovoj publikaciji mogu uputiti određeni prigovori. Mi ih očekujemo, ali oni će čak i dobro doći. Svi konkretni prijedlozi su dobrodošli jer nije lako napraviti selekciju. Ovo će sada potaknuti i one koji su imali određenu rezervu prema tome da se prijave i sudjeluju u ovom projektu. S druge strane, i kod nas će stvoriti još veća kritičnost prema selektiranju tko sve može ući u ovu publikaciju, u ovaj leksikon. Sigurno je da postoje oni jako vrijedni koji su izostavljeni, a s druge strane moguće da po određenim kriterijima ne bi zaslužili biti unutra. Neki su, moguće, vrlo skromno predstavljeni, a neki su možda pretjerali s podacima. Ali, sve je to logično. Ipak je ovo prvijenac i nije očekivati savršenstvo. Ni oni koji imaju dugu tradiciju i koji imaju veliki broj osposobljenih profesionalaca leksikografa i enciklopedista ne uspijevaju uvijek udovoljiti svim kriterijima.
Večernji list: Kada se listaju stranice ove knjige, pronalaze se imena u svim oblastima življenja. Stječe se dojam kako je golema snaga Hrvata i da ih je nemoguće iskorijeniti iz BiH, dok ih se posve drukčije percipira u BiH?!
- Nažalost, u svemu ste u pravu. Oni koji upravljaju Bosnom i Hercegovinom, stranci i ovi koji su brojni sve svode na broj. Ako jedan narod nema duhovni, intelektualni, obrazovni, kreativni potencijal i ako nema svoje ustanove, onda je on samo masa. A Hrvati sve to imaju. Jedan se narod ne može mjeriti po brojnosti i tako imati veća prava. To su apsurdi. Nažalost, i kod međunarodne zajednice to se pitanje često zna tako nametnuti. A ja im poručujem - oslobodite se broja. Evo, i ovim djelom pokazujemo što značimo u Bosni i Hercegovini. Kada se tome pridoda sve što su Hrvati učinili u BiH i za Bosnu i Hercegovinu te koliko prednjače na euroatlantskome putu, onda će se tek vidjeti snaga ovoga naroda.
Večernji list: Kada se očekuje predstavljanje ove knjige, kada će biti dostupna u knjižarama?
• Anđelić: Dogovorit ćemo se s Akademijom, ali predstavljanje se očekuje najesen. Tada ćemo je predstaviti u najširem smislu riječi. Od Mostara, Sarajeva i drugih gradova u BiH te u Republici Hrvatskoj. Kroz ovu promociju pokazat ćemo da nismo bez jednog sloja kreativnih, sposobnih ljudi koji mogu voditi i predstavljati ovaj narod te ravnopravno sudjelovati u svim znanstvenim, umjetničkim, javnim poslovima. Ovim djelom svjedočimo da Hrvati imaju vrlo ozbiljan potencijal, a kada bih donosio ocjene, onda bih se usudio reći da smo malo bolji nego drugi.
Večernji list: Na kraju, može li ova knjiga biti i poticaj za realizaciju drugih važnih nacionalnih projekata?
• Bevanda: Najprije bih želio zahvaliti svima koji su sudjelovali u izradi ovoga leksikona, Abecedarija, a napose pokojnom Dragi Mariću, Ivanu Anđeliću i Marinku Jovanoviću. Ovo će biti poticaj svima nama da nastavimo praviti druge slične edicije i publikacije.
Večernji list: Ali i društvenoj zajednici da prepozna značaj ovakvih projekata?
- Upravo tako. Prevažno je promijeniti svijest svih onih koji su imali određenu rezervu, zazor prema publikacijama. To je u svijetu uobičajeno. Čak u svijetu postoje komercijalni leksikoni, gdje ljudi plaćaju članarinu, kotizaciju kako bi ušli. Jer to je reklama i pojedincu i ustanovi. Mi još nismo došli do toga, ali upravo pozivamo sve da bez rezerve ubuduće daju o sebi podatke.
Gdje i kako nabaviti Abecedarij?
Zainteresirani za kupovinu knjige mogu je nabaviti u knjižari Ivo Andrić u Mostaru, Biskupa Čule bb (036 833 673) ili naručiti dostavu poštom na e-mail klub.knjige.andric@gmail.com , koja je ekskluzivni distributer ovih izdanja.