Agenti zastupaju BiH pred Europskim sudom dok se ne izaberu nasljednici

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu uputio je Vijeću ministara BiH zahtjev u kojemu traži da se izjasni na prigovor apelanta pred tim sudom Slavena Kovačevića koji problematizira status bh. agentica za suradnju s tim sudom te panično, na svaki mogući način, nastoji spriječiti preispitivanje presude koju je donijelo Malo vijeće toga suda, kojemu je svoje pristrano stajalište podvalio sudac iz BiH Faris Vehabović. Zanimljivo je kako je Kovačević zatražio tzv. aktivnu legitimaciju agentica za suradnju s Europskim sudom jer im je formalno istekao mandat. No, zanimljivo je kako je to slučaj i sa sucem Vehabovićem. No, loša vijest za Kovačevića i autora "prvostupanjske" presude, kojom je utvrđena diskriminacija kombiniranjem izbornih i nacionalnih načela u izbornome sustavu, jest da agentice, jednako kao i sudac Vehabović, u skladu s odredbama propisa u BiH, nastavljaju obavljati tu dužnost sve dok ne budu imenovani njihovi nasljednici.

Kolumnist otkrio presudu
Pismo je iz Strasbourga stiglo prošloga tjedna, o čemu su izviješteni članovi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Iako je zatraženo očitovanje Vijeća ministara BiH, to formalno nema nikakvu ulogu za mandate agentica Vijeća ministara pri Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu Moniku Mijić i Jelenu Cvijetić. Pravomoćnom presudom Suda Bosne i Hercegovine od 23. ožujka prošle godine u slučaju tužbi Monike Mijić, Belme Skalonjić i Vanje Bjelice Prutine ističe se kako Zakon o upravi propisuje da "institucija ne može ostati bez voditelja zbog isteka mandata bez obzira na to je li u pitanju redoviti mandat ili vršitelj dužnosti". Tako da Kovačevićevi "argumenti", kao i njegovih sponzora, posve padaju o vodu, a što pak govori više o razini sumnje koju imaju oko ishoda "drugostupanjskoga procesa" koji je sve izvjesniji. Kovačević, jednako kao i bošnjačke strukture u vlasti, a napose oni iz oporbe, nastoji pod svaku cijenu spriječiti preispitivanje presude koju je tijekom ljeta donio Europski sud. Tom je presudom zaključeno kako je Slaven Kovačević, inače savjetnik člana Predsjedništva Željka Komšića, kojega su bošnjački birači nametnuli Hrvatima, diskriminiran jer nije mogao ostvariti svoje aktivno biračko pravo biranjem srpskih članova Predsjedništva odnosno državnog Doma naroda Parlamenta BiH, koji se ionako bira posredno. Ta je presuda prije procurila u javnost te ju je objavio portal na kojemu je sudac Vehabović s isteklim mandatom dugi niz godina kolumnist. I u kojima je krajnje pristrano pisao protiv Daytonskog mirovnog sporazuma, ustavno-pravnog i političkog te izbornog sustava zemlje. Blago rečeno, zanimljivo je kako je taj sudac bio izvjestitelj za Malo vijeće koje je većinom potvrdilo njegovo stajalište. No, golemi, vjerojatno presudni, kapital dala je predsjedateljica u tome Vijeću, austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer, koja je osporila mogućnost da Kovačević uopće aplicira te je upozorila kako se sud ne bi trebao upuštati u modeliranje ustavno-pravnog uređenja zemlje. Ona smatra kako Kovačević nije žrtva što ne može izravno birati izaslanike za državni Dom naroda jer to ipak čini, i to posredno biranjem županijskih skupština.

Veliko vijeće
- Aplikant ima samo "dvostruko posredno" pravo glasovanja za Dom naroda Parlamentarne skupštine države. Međutim, činjenica da je ovaj izbor samo posredan ne krši kao takva Konvenciju. Posredno, aplikant zaista može utjecati na izbor kandidata: on ima neosporno pravo glasovati na zakonodavnim izborima - navela je sutkinja. Ona navodi i kako nisu razumljivi Kovačevićevi prigovori da nije mogao birati člana Predsjedništva iz Republike Srpske, a da je istodobno savjetnik Komšića, po čemu ispada da za njega ne bi glasovao. Sutkinja Kucsko-Stadlmayer također upozorava da Kovačevićeva pritužba pokreće opća pitanja koja se tiču koncepta parlamentarne demokracije. - Ima li svaki pojedinačni birač s aktivnim biračkim pravom pravo "biti predstavljen" u parlamentarnom tijelu, čak i više ako se to tijelo ne bira neposredno? - pita se austrijska sutkinja i odgovara kako se sud ne bi trebao upuštati u takve akrobacije. Kakva će biti sudbina zahtjeva za reviziju te presude, znat će se uskoro, a prije nego što dođe do Velikoga vijeća, o tome će odlučiti još jedno tijelo Europskoga suda za ljudska prava - Zbor kojega čini uže vodstvo ove sudske ustanove. •