Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH sutra, 10. ožujka, u Mostaru organizira znanstveno-stručni skup pod nazivom “Odgoj i obrazovanje, kultura i znanost – most među ljudima i narodima” na kojem će referate podnijeti akademici iz četiriju akademija u našoj zemlji, odnosno triju nacionalnih te ANU-a BiH. Akademija uvijek pruža prostor i mladim znanstvenicima pa će se i ovaj put predstaviti mladi znanstvenici s temama koje će probuditi interes. Predsjednik HAZU-a u BiH akademik Mladen Bevanda ističe kako je tema skupa aktualna i prijeko potrebna jer je iznimno važno javno govoriti o toj problematici. - Vrijeme je otklanjati već duboke jazove u odnosima među ljudima i narodima te uspostavljati mostove, upoznavati se, međusobno se priznavati i surađivati. Nisu različitosti prepreka izgradnji povjerenja, nego jazovi, raspirivanje netrpeljivosti, stvaranje razdora, optuživanje i ocrnjivanje drugoga. Ide proljeće, doba obnove, rasta i cvjetanja, pa je vrijeme da i u komuniciranju, u odnosima među ljudima i narodima bude što više lijepih boja, ugodnijih zvukova i riječi koje povezuju, zbližavaju - kazao je akademik Bevanda.
Hrvatsko identitetsko obilježje
Kao i druge nacionalne akademije, i HAZU BiH definira se kao najviša ustanova hrvatskoga naroda u BiH za znanost i umjetnost i kao ustanova osobite nacionalne važnosti. Akademik Bevanda je rekao kako se Akademija zauzima za univerzalne vrijednosti na kojima su stvarane i održavaju se zapadnoeuropska civilizacija i kultura. - Istražuje, čuva i predočava kulturnu baštinu – materijalnu i duhovnu, hrvatskoga naroda. Istinom i argumentima suprotstavlja se zlouporabi znanosti, umjetnosti, kulture, odnosno krivotvorinama i prisvajanju hrvatske kulturne baštine, te manipuliranju, izvrtanju i prekrajanju povijesnih činjenica - naglasio je akademik. Također je dodao kako se Akademija brine o afirmaciji i recepciji naše kulturne baštine i recentne umjetnosti u svijetu te kako daje mišljenje i prijedloge za unaprjeđenje znanosti i umjetnosti. - Uređuje i izdaje časopis “Vidici”, kao i periodične publikacije i knjige. Vodi računa o mladim znanstvenicima i umjetnicima, potiče kreativnost i stvaralaštvo te u realiziranju programa nastoji vezati uz Akademiju što više mladih znanstvenika. Naravno, tu je još mnogo drugih tekućih i strateških zadaća. Sadržajem programa želimo poticati kulturu sjećanja i zahvalnosti zaslužnicima naroda i svega što je naše hrvatsko identitetsko obilježje - naglasio je on.
Pružena ruka suradnje
HAZU BiH uspostavio je profesionalnu i kolegijalnu suradnju s ANU-om Republike Srpske, BANU-om - Bošnjačkom akademijom nauka i umjetnosti, a pružena je ruka suradnje i ANU BiH. - I naši skupovi svjedoče da se suradnja ostvaruje. Posjećujemo se, razgovaramo kako obogatiti suradnju i sudjelovati u realizaciji zajedničkih projekata. Ovo pokazuje da nacionalne akademije nisu zatvorene, nisu nacionalističke i ne razaraju BiH. Štoviše, pokazuju znanstvenu, kulturnu i civilizacijsku zrelost svakog konstitutivnog naroda, demokratičnost i pluralnost društva, slobodu i pravo naroda imati svoje nacionalne ustanove - smatra on. Akademik Bevanda naglašava kako u Bosni i Hercegovini najbolje funkcioniraju institucije koje nisu nametnute, gdje nema majorizacije ni dominacije bilo kojega naroda. - Sve je plod dogovara, odluke se donose i provode konsenzusom, paritetom, sporazumijevanjem. To zorno svjedoči Rektorska konferencija BiH koja može služiti za uzor. Okuplja osam javnih sveučilišta – svi su ravnopravni i dogovaranjem dolaze do konsenzusa. Sarajevski univerzitet je najstariji, ali sa svojim rektorom, daje intonaciju konferenciji. Predlažemo da na isti način povežemo i akademije - istaknuo je on. Još je istaknuo da su svi znanstveno-stručni skupovi i drugi oblici rada HAZU-a u BiH otvoreni i javni.
Sazrijeva svijest o važnosti znanstvenih, nacionalnih i kulturnih ustanova
Govoreći o materijalno-financijskoj potpori resornih ministarstava i države, akademik Mladen Bevanda podsjetio je kako je Akademija utemeljena 2014. godine te da nije bilo realno očekivati osiguranje svih nužnih uvjeta za uspješnije djelovanje. Smatra da je sve što se gradi i što se stvara proces koji traje kraće ili dulje. - Čelništvo Akademije pripada naraštaju koji je naučio živjeti s poteškoćama, preprekama. Poštovani biskup u miru prof. Ratko Perić jednu je svoju knjigu prije dvadeset godina naslovio “Kroz mnoge nam je nevolje” - naslov pun simbolike i asocijacija. Te i mi koji predstavljamo čelništvo Akademije ne znamo jadikovati, lamentirati jer smo naučili tijekom života da je, kako narod kaže, nevolja gola najbolja škola. Netko u svakoj mogućnosti vidi problem, a mi u problemu vidimo mogućnost. Kako je – odlično je, kad nema bolje. Stvorit će se s vremenom i optimalni uvjeti - ustvrdio je on.
Akademik Bevanda ističe da je sada bitno da Hrvati imaju svoj HAZU u BiH, da imaju Sveučilište na hrvatskom jeziku, kao i Hrvatsko kazalište, Hrvatski leksikografski institut, izobrazbu na hrvatskom jeziku, kompletnu i vrsnu zdravstvenu zaštitu, medije na hrvatskom jeziku, a ostvarit će se i politička ravnopravnost. - Svijest i razumijevanje važnosti nacionalnih, znanstvenih, kulturnih umjetničkih ustanova sazrijeva. Federalna Vlada pokazala je razumijevanje za nacionalne akademije i uvjeren sam da će doći vrijeme kad će nas staviti na proračun. Zahvaljujući velikom razumijevanju Strojarskog fakulteta, odnosno Sveučilišta, imamo zasad solidan prostor. Županije s hrvatskom većinom već pokazuju razumijevanje za djelovanje Akademije i prema svojim mogućnostima pružaju financijsku potporu. U Akademiji dobro znamo što bi sve trebalo i što sve Akademija može i treba uraditi, ali to je proces. Važno je da imamo jasnu viziju i jaku volju raditi za opće dobro - rekao je akademik Mladen Bevanda.
Bogat sadržaj – Semper magis
HAZU BiH u prošloj je godini organizirao raznolik, bogat i vrlo dinamičan program. Akademija je bila suorganizator međunarodne znanstveno-stručne konferencije u Neumu koja se održava tradicionalno u ožujku. U povodu 150 godina od rada prve tiskare u Mostaru upriličen je znanstveni skup, iako i u povodu 200. obljetnice rođenja glasovitog fratra, književnika, diplomata fra Grge Martića.
Organizirana je znanstveno-stručna konferencija o depopulaciji ruralnih područja i predložene su konkretne mjere kojima bi se koliko-toliko zaustavljao odlazak u inozemstvo i stimulirao povratak. Za Dan učitelja organizirana je tribina, a za Dan znanosti znanstvena konferencija na kojoj je predočeno desetak referata uglednih znanstvenika i gospodarstvenika.
- Stajalište Akademije, glede ugroženosti kolektivnih prava hrvatskoga naroda u BiH, priopćili smo u promemoriji koju smo uputili domaćoj i međunarodnoj javnosti i na više adresa istaknutim dužnosnicima. Uspjeli smo tiskati tri broja časopisa “Vidici”. Prijavljivali smo projekte na raspisane natječaje u BiH i u Republici Hrvatskoj. Ostvarivali smo suradnju s drugim nacionalnim akademijama u BiH, kao i posjet HAZU u Zagrebu. Održali smo i svečanu skupštinu u povodu Dana Akademije 23. lipnja - objasnio je akademik.
Akademik Mladen Bevanda na kraju je napomenuo kako žele slijediti maksimu – Semper magis – Uvijek više, bolje. - Na temelju dosadašnjih spoznaja i bogatog iskustva akademika (ima ih samo petnaest) tražimo uvijek nove i uspješnije načine djelovanja. I za ovu godinu program je usvojila Skupština. Ostvarivat će se priređivanjem znanstveno-stručnih konferencija, okruglih stolova, tribina, predavanja, izložbi, predstavljanjem publikacija, kao i izdavanjem časopisa i drugih knjiga - otkrio je on.
Posebno je istaknuo znanstveno-stručni skup u povodu 200. obljetnice prve pučke škole u BiH, u Tolisi - Orašje 1823. godine. - Obilježit će se na dostojan način 110 godina od rođenja hrvatskog književnika fra Janka Bubala. Kao i do sada, uz Dan učitelja i uz Dan znanosti upriličit će se tribine s prilozima više sudionika. Održat ćemo svečanu skupštinu za Dan Akademije. Prijavit ćemo se na natječaje koji budu raspisani. Intenzivno se radi na završavanju leksikona “Tko je tko u Hrvata” koji radimo zajedno s Hrvatskim leksikografskim institutom. Sudjelovat ćemo na znanstveno-stručnoj konferenciji u Neumu - zaključio je akademik Mladen Bevanda.