Tomislav Martinović kraj mandata dočekuje na mjestu predsjedatelja Doma naroda Federacije BiH. Ovu dužnost je preuzeo u prosincu 2013. i unatoč brojnim problemima, neredima, poplavama..., uspio je završiti procedure o kojima se pregovaralo godinama ranije. Za naš list analizira što je urađeno, je li se moglo više i što nakon izbora.
•Kraj mandata dočekujete kao jedini legitimni predstavnik Hrvata u FBiH?
Da! Na kraju je tako ispalo.
•Kako je bilo raditi u jednom takvom okruženju?
Dosta teško. Sama činjenica da je vlast federalna ustrojena na način koji je svima poznat, da tamo ne sjede legitimni predstavnici hrvatskog naroda, govori koliko je bilo teško. Unatoč svim tim poteškoćama, uspjeli smo u rad Doma naroda unijeti neke novine i dignitet toga Doma podići na veću razinu. Gornji dom Parlamenta FBiH je mjesto gdje se trebaju donositi sve ključne i vitalne odluke, osobito one koje su bitne za prava konstitutivnih naroda u Federaciji.
•Koliko je u vašem mandatu bilo preglasavanja. Koliko se uvažava stav Hrvata u Domu naroda FBiH?
Sastav Doma naroda je poznat. Tu sjedi 58 izaslanika iz 10 županija. Hrvatski klub ima 17 izaslanika, od toga je osam iz reda HDZ-a BiH. Bilo je tih pokušaja. Ipak, mislim da smo uspjeli na dnevni red staviti neke teme koje su važne. Isto tako, neke teme koje nisu usuglašene među konstitutivnim narodima, kao što je pitanje prostornog plana FBiH, zakon o šumama, koncesijama, skinuti su s dnevnog reda. Bilo je i preglasavanja jer za jednu odluku treba 30 glasova izaslanika. Sustav ne osigurava uvijek mogućnost da će biti zaštićeni vitalni nacionalni interesi. Tu je i činjenica da za vitalni nacionalni interes treba 12 potpisa. U nekim situacijama nismo mogli imati12 ruku za povlačenje pitanja vitalnog nacionalnog interesa zbog ovakvog sastava Kluba hrvatskih izaslanika.
•Informacije govore kako bošnjačke stranke preuzimaju Klub srpskih izaslanika, te kako će pokušati to učiniti i Klubu hrvatskih izaslanika. Mislite li da će se to dogoditi?
Ovakav Izborni zakon i način na koji se on provodi, kao i amandmani na Ustav koje je nametnuo visoki predstavnik, ne daju nikakvo jamstvo da se to neće dogoditi. Mi imamo stalnu tendenciju da srpski predstavnici većinom dolaze iz bošnjačkih stranaka. To samo po sebi govori da izborni sustav nije dobar, da se on mora korjenito mijenjati, da on ne osigurava na pravi način konstitutivnost naroda.
•Mislite li da ćemo uskoro biti svjedoci promjene Izbornog zakona?
Kada su bile rasprave o presudi ‘Sejdi - Finci’ i pokušaji da se proveda ta presuda, pokazalo se kako postoji izrazita potreba promjene Izbornog zakona. Ako ova država misli sebi dobro, ako mislimo u njoj svi biti ravnopravni, ovakav Izborni zakon se svakako mora promijeniti.
•Pod vašim predsjedanjem usvojeno je 15 zaključaka koji se odnose na braniteljsku populaciju u FBiH. Vlada ih nije provela. Hoće li oni ostati mrtvo slovo na papiru?
Dom naroda jeste u tri navrata raspravljao o stanju braniteljske populacije i njihovim pravima. Većina je podržala 15 zaključaka i oni u potpunosti održavaju potrebu da se u toj oblasti stanje dramatično promijeni. Sve što je učinjeno zadnjih nekoliko godina, učinjeno je na protuzakonit način. Mnogim braniteljima su bez bilo kakvog opravdanja smanjena prava, mnogi su izbačeni iz prava pa je većina ove časne populacije dovedena na rub egzistencije. To su obiteljski ljudi i ovaj besmisao koji se dogodio Helezovom revizijom mora se zaustaviti
•I što dalje?
Ova priča će se nastaviti i u novom sazivu. Ono što svakako slijedi je revizija postojećih zakona, da se svi zakoni koji su išli na štetu braniteljske populacije stave izvan snage, da se na neki način stvar vrati na početak i da onda slijedom toga konačno zatvorimo to pitanje.
•Najavili ste nakon izbora rušenje zakona i pravilnika koje je donio Helez. Mislite da je moguće sve te akte ukinuti?
Mislim da je to moguće. U ovome sazivu Doma naroda je postojala većina izaslanika koja je mislila u tome pravcu. Mi smo usvojili prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravima branitelja. Vratili smo u prava sve one koji su bili zatočeni i ranjeni i rekli da njihova invalidnost ne može biti manja od 20 posto. Ostaje da Zastupnički dom još usvoji taj zakon. Imamo u pripremi još jedan zakon koji se odnosi na bivše uredbe 1, 2 i 3, odnosno na vraćanje u prava određenih kategorija koji su sad izbačeni iz prava. Ja vjerujem da svi oni koji razmišljaju normalno, a sjede u zastupničkim klupama će podržati ovakvo stajalište da se 20 godina nakon rata ovo pitanje zaključi. Čemu revizije i politiziranje ljudi koji su heroji Domovinskog rata. Dakle, nisu zaključci Doma naroda mrtvo slovo na papiru
•Znači li to da ćete i idući mandat biti u Domu naroda?
U izbornom smo procesu. Na listi sam HDZ-a BiH odnosno koalicije Hrvatskog narodnog sabora za Skupštinu HNŽ-a. Poznato je da se izaslanici u Dom naroda FBiH biraju iz županijskih skupština. Treba prvo dobiti povjerenje birača za Skupštinu HNŽ-a, a tek onda razmišljati o drugoj razini vlasti.
•Hoće li Hrvati nakon 12. listopada dobiti legitimnog člana Predsjedništva BiH nakon osam godina?
Naprosto u to vjerujem jer bi svaka druga mogućnost bila pogubna za ovu državu. Vidjeli smo što se dogodilo kad nije poštovana legitimna izborna volja hrvatskog naroda. To nije dobro za budućnost ove zemlje. Svatko tko ozbiljno misli o budućnosti BiH, treba znati da se to više ne smije događati. U protivnom, imalo bi to dalekosežne štetne posljedice po budućnost ove zemlje.
Plašite li se apatije hrvatskog biračkog tijela na ovim izborima?
Unatoč svim problemima koji postoje i toga da smo svjesni činjenice kako ljudi veoma teško žive, da im je ugrožena egzistencija, da nam recesija predugo traje, uvjereni smo da se kod hrvatskog biračkog tijela probudila ta volja i želja i da smo kao narod svjesni pozicije u kojoj se nalazimo. Hrvati su svjesni svih dosadašnjih izbornih prijevara i sigurno će uvjerljiva većina izaći na izbore. Iskoristit ću ovu priliku pozvati ih da iziđu na birališta i da svoj glas daju Draganu Čoviću i listama HDZ-a BiH odnosno koaliciji stranaka Hrvatskog narodnog sabora.
•Mislite li da će izbori donijeti stabilizaciju države? Kako sve ovo vratiti u normalne tijekove?
Moraju se uvažavati prava konstitutivnih naroda. Narodi ne mogu jedni drugima birati predstavnike. Zatim u jednom normalnom ozračju sjesti i razgovarati o budućnosti ove zemlje. Mi smo u poziciji kada moramo temeljito revidirati Izborni zakon. Također, potrebno je izvršiti ustavne promjene. Bez političke stabilnosti ova zemlja nema gospodarske budućnosti. Također, osim EU-a i NATO-a, mi nemamo drugog puta.