Mnoge osobe pate od nedostatka magnezija, a mnogi iskuse i osjećaj učestalih grčeva u listovima tijekom noći.
Bol se najčešće javlja noću, tijekom spavanja. Mišići se odjednom počinju grčiti, listovi postanu tvrdi kao kamen i izrazito bolni, a nerijetko se grčenje širi i na stopalo. Bol je tako jaka da se osoba naglo budi.
Poslije toga nemoguće je vratiti se ugodnom noćnom snu. Čak i kad grčevi popuste i nestanu, ostaje osjećaj napetosti i strah od ponovnog napada boli. Od noćnih napada grčeva u listovima osobito pate žene, a bolna buđenja česta su i kod osoba koje se amaterski bave sportom, starijih ljudi i oboljelih od šećerne bolesti.
Činjenica da do grčeva najčešće dolazi noću proizlazi iz prirodne oscilacije razine magnezija u tijelu. Preparate magnezija najbolje je uzimati uvečer kako bi se spriječio pad razine magnezija u ranim jutarnjim satima. Na taj način omogućava se učinkovita noćna zaštita i sprječava pojava bolnih grčeva u listovima, uz miran san.
Također magnezijev klorid može biti i sastavni dio kupki za opuštanje, te može poslužiti prilikom izrade šumećih kuglica. Magnezij dokazano doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava te smanjenju umora i iscrpljenosti.
Kako uzimati magnezij?
Magnezij je svakako najbolje uzimati putem hrane, tj. namirnica koje su bogate njime npr. špinat, zeleno povrće, orašasti plodovi i sjemenke. U slučaju manjka magnezija u organizmu potrebna je dodatna suplementacija pomoću različitih dodataka prehrani.
Tko je u povećanoj potrebi za magnezijem?
Manjak magnezija može nastati u slučaju nedovoljnog unosa magnezija, kao posljedica neuravnotežene prehrane, u slučaju pojačanog izlučivanja iz tijela, npr. u slučaju upotrebe nekih lijekova (laksativa ili diuretika), zatim kao posljedica pojačane tjelesne aktivnosti ili u slučaju malapsorpcije, kada zbog određenih probavnih poremećaja, crijeva ne mogu apsorbirati dovoljno magnezija iz hrane. Povećane potrebe za magnezijem pokazale su se i u slučaju ateroskleroze, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti, poremećaja spavanja te za prevenciju migrene.
Koje su nuspojave i može li doći do predoziranja?
Preporučna dnevna doza magnezija za odrasle je između 250 - 375 mg. U slučaju da osoba uzme više magnezija od preporučne količine, može doći do pojave meke stolice ili proljeva.
Koji su prirodni izvori magnezija?
Od prirodnih izvora magnezija valja spomenuti orašaste plodove, sjemenke (npr. chia sjemenke), banane, žitarice (npr. zob) te povrće (brokula, grašak, špinat, blitva) te prirodne izvorske vode koje obiluju magnezijem.
U kojim oblicima sve je magnezij dostupan i koliko magnezija treba ženama, a koliko muškarcima?
Magnezij, ukoliko pričamo o dodacima prehrani, može se nabaviti u različitim kemijskim i farmaceutskim oblicima. Najzastupljeniji na našem tržištu su magnezijev oksid, magnezijev citrat, magnezijev klorid, u farmaceutskim formulacijama kao što su šumeće tablete, prašci, kapsule ili tablete. Ženama je otprilike potrebno 250 - 280 mg dnevno, a trudnicama i muškarcima nešto više, oko 350 mg.
Što je s djecom kada je riječ o magneziju?
Magnezij se djeci ne smije davati bez liječničkog nadzora. Dojančadi i djeci do 3 godine života prerporuča se 40 - 80 mg magnezija dnevno, djeci od 4 - 6 godina oko 120 mg dnevno, a djeci od 7 - 10 godina oko 170 mg dnevno.
Može li uzimanje magnezija utjecati na druge lijekove?
Vrlo je bitno napomenuti da magnezij treba uzimati s minimalno 2 do 3 sata prije ili 4 sata nakon uzimanja drugih lijekova, jer magnezij može smanjiti apsorpciju drugih lijekova i njihovu djelotvornost. Također, bitno je napomenuti, da magnezij u trudnoći bi trebalo prestati konzumirati u većim količinama do tri mjeseca pred porod, jer može smanjiti kontrakcije maternice.