Iskusniji zemljoradnici za godinu u kojoj rodi krumpir, u narodu poznatoj kao krumpirova godina, reći će da ništa drugo neće dati urod ili barem neće biti približno dobar, piše Večernji list BiH. I tako izgleda i biva jer krumpira je više nego lani, ali svega ostalog puno manje. Najviše je problema sa žitom (već se najavljuje poskupljenje kruha), iako su silosi puni onog iz Ukrajine. Razlog bi mogla biti činjenica da Rusija ne planira produljiti sporazum o izvozu ukrajinskog žita.
Prebukiranost uvoznim
Kontaktirali smo i Seljački savez Federacije BiH da malo ispitamo situaciju sa žitaricama. Situacija nije dobra ili malo je reći da nije dobra ako gledamo prinose i kvalitetu u ovogodišnjoj bh. žetvi. - Žitarice su problem. Mali su prinosi, kvaliteta je lošija, a uvozno je već preplavilo BiH - ističu nam iz Saveza. I razvijenije europske zemlje bune se zbog prekomjernog uvoza žitarica iz Ukrajine u posljednje vrijeme, a ni kod nas nije bolja situacija. - BiH je prebukirana žitom iz Ukrajine, a ratarsku godinu općenito možemo nazvati slabom - kažu u Savezu. A sporazum o ukrajinskom žitu potpisan je još prije godinu dana te je produljen nekoliko puta. Sporazumom se regulirao izvoz žitarica iz crnomorskih luka pod ukrajinskom kontrolom Odese, Čornomorska i Pivdenija. - Brodovi prolaze dogovorenim humanitarnim koridorom u smjeru Istanbula. Na jednom mjestu koje kontrolira Turska na brodove dolazi inspekcija sastavljena od ruskih, turskih, ukrajinskih inspektora te inspektora Ujedinjenih naroda. Dvije vojne jedinice Ujedinjenih naroda osiguravaju brodski transport ukrajinskog žita, ali imaju zadatak i omogućiti izvoz ruske hrane i gnojiva. Tim sporazumom je u 10 mjeseci izvezeno 30 milijuna tona žitarica iz Ukrajine - objašnjeno je o sporazumu koji je noćas istekao. Kad je konkretno BiH u pitanju, komentira se da su silosi i privatnih tvrtki i robnih rezervi napunjeni ukrajinskim žitom. Međutim, što ako nestane i ukrajinskog žita, odnosno sporazum koji je prestao vrijediti dugoročno ostane kao takav? Pa svijet bi mogao ući u ozbiljnu prehrambenu krizu, a zemlje koje nemaju vlastitu proizvodnju, poput BiH, našle bi se u većim problemima. Već se šuška o novom rastu cijena prehrambenih proizvoda ako nestane žita u rezervama. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upravo je sporazum o žitu između Ukrajine i Rusije svojedobno nazvao "svjetionikom nade". Rusija bi mogla produljiti sporazum ako neke sankcije otpadnu, a za to nema naznaka. Sve ovo pokazatelj je da se svijet i dalje nalazi u teškoj situaciji, a posljedice rata u Ukrajini svi itekako osjećamo. Također, komentari o kvaliteti ukrajinskog žita govore da se ono nedovoljno dobro provjerava. Još 14. travnja slovačko Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da je 1500 tona uvezene ukrajinske pšenice kontaminirano pesticidom zabranjenim u EU. Radi se o insekticidu klorpirifosu koji je Svjetska zdravstvena organizacija još 1999. proglasila opasnim za ljude. Izloženost koja prelazi preporučene razine povezana je s neurološkim učincima, trajnim razvojnim poremećajima i autoimunim poremećajima. Izloženost tijekom trudnoće može štetiti mentalnom razvoju djece. Preparat je u Ujedinjenom Kraljevstvu zabranjen od 2016., u EU tek od 2020., a u SAD-u od 2021. Indija je 2020. pokrenula proces zabrane 27 vrsta pesticida, od kojih je jedan klorpirifos. U Ukrajini nije zabranjen, samo je dopuštena količina smanjena počevši s prvim danom 2022.
Što se uvozi u BiH
E, sad je pitanje što se uvozi u BiH, koja nije dio EU. Zbog svega ovoga morala bi se ozbiljnije shvatiti važnost vlastite proizvodnje. Vidljivo je da se mi u BiH sa žitaricama nismo proslavili, a onaj tko se uvelike opekao više neće biti proizvođač ili neće biti veliki kao dosadašnjih godina ako mu je sve propalo, a država nije poduzela ništa da ga zaštiti, što se mora mijenjati ako želimo iz ovih kriza izići kao pobjednici.