- Nije problem u prinosu, nego u činjenici da svoj med ne možemo plasirati kroz domaće prodajne lance - bio bi siže razgovora s trojicom južnohercegovačkih pčelara: Ivom Matićem iz Čapljine, koji ima imanje i u Broćancu kod Neuma, Marinkom Merdžanom iz Bivoljeg Brda i mlađim pčelarom Nikolom Matićem iz Dračeva, obojica kod Čapljine, piše Večernji list BiH.
Ispaša pčela
Štoviše, Ivo Martić, pčelar s dugogodišnjim iskustvom, ističe kako još ima nade da bi ova godina mogla nadmašiti za ovdašnje pčelare ne samo dobru 2017., nego po prinosima meda upamćenu 2010. godinu.
- Da je kiša pala prije desetak dana, ova godina bila bi bolja i od 2010. - kaže Ivo Matić pa razlaže:
- Sada čekamo što će biti. Ako padne dobra kiša, možda će popraviti situaciju kod vrijeska, koji je zahvatila suša. Ako se pokaže da je kiša ipak bila navrijeme, onda mi pčelari koji selimo društva možemo pjevati što se prinosa tiče - kaže poslovično o temama iz pčelarstva pouzdani Ivo Matić.
- Do sada je dobro, imao sam dva vrcanja, uspio sam proizvesti i nešto matične mliječi i peluda, a bilo je i meda. Pčelari koji su se dobro organizirali i radili, selili društva s paše na pašu, uistinu mogu biti zadovoljni. Ja sam proljetos četiri puta selio pčele, najprije su bile ovdje u Dračevu, zatim sam išao na Žegulju, između Stoca i Ljubinja, pa onda u Modriču, u Bosnu, a potom se vratio u Domanoviće. Nakon svega imao sam jedno solidno vrcanje. Ima ljudi koji bi nakon dva seljenja odustali, ja sam bio uporan, što je na koncu dalo rezultata - naglašava Matić te dodaje:
- U planini je ispočetka bilo jako dobro. Ali sada je “zasušilo”. Čekamo kišu. Ako padne, sezona bi mogla biti najbolja od 2017. godine koju ja, kao mlađi pčelar, pamtim kao dobru. Mogu reći da su i pčelari oko Popova polja, koji nisu išli u planinu, imali solidne prinose. Ne treba “kukati” kad za to nema razloga, godina će i s ovim do sada biti jako dobra. Ako vrijesku padne kiše, bit će baš dobra - kaže Nikola Matić, inače poznati čapljinski boksač, višestruki prvak BiH.
Zadovoljan sezonom je i Marinko Merdžan s Bivoljeg Brda koji se, uz pčelarstvo, uspješno bavi i povrtlarstvom.
- Nema sumnje, ovo će biti dobra godina. Međutim, nama nisu problem ni slabije, pa ni loše, godine kao što je bila prošla, nego plasman meda. Mi imamo zakon koji je potpuno zakočio pčelarstvo.
Kako se prodaje med
Kad na policama naših trgovina vidim uvozni med s deklaracijama pojedinih OPG-ova, primjerice iz Srbije, obuzme me tuga. Zašto? Mi smo donijeli zakon koji sprječava razvoj ove grane. Evo kako. Prema tom nesretnom zakonu, pčelari bi proizvedeni med trebali predavati u tri, četiri punionice koje su postojale i prije donošenja tog zakona, a oni nas, pčelare, ucjenjuju. Oni diktiraju cijene našeg meda, pa je tako pčelarima preostala samo prodaja na, kako se kaže, kućnom pragu. Od toga ni mi pčelari, a ni država nemamo nikakve koristi. Trebali bismo tu oblast regulirati slično kao što je uradila Srbija, gdje je pčelarima, poput obrtnika, dopušteno da sami urede mini punionice meda, što nas većina već ima. Trebalo bi tome svakako dodati još ponešto te da sa svojom etiketom i svojim medom iziđemo na tržište. To bi pospješilo razvoj ove grane jer nemamo dovoljno domaćeg meda, svejedno ga uvozimo, a tako bismo se upustili u borbu s uvoznom konkurencijom.
- Problem je i patvoreni med, možda je zakonodavac i na to mislio kad je propisao punionice?
- Trebamo tu biti načisto, patvoreni med problem je Europske unije, a ne samo naš. Više nije dovoljna samo peludna analiza jer se pelud može dodati, pa više ta analiza ne može pomoći. Koliko znam, analize na patvorine sada se mogu obaviti samo u Njemačkoj i Engleskoj, ali to je preskupo. To su do sada na pritisak svojih pčelara uspjeli spriječiti jedino u SAD-a, Europa tu kaska, a mi još više. Mislim da, prije svega, trebamo zakonski urediti ovu oblast da bude poticajna za pčelare, a onda će oni sami potisnuti dio tih koji krivotvore med dok i kod nas ne bude moguće razdvojiti patvoreni od pravog meda.
Godina je već, prema sadašnjem stanju, dobra, bit će opet i loših, ali nama treba promjena zakonske regulative - naglašava još jedanput Marinko Merdžan. •