Ako se ne vratimo na daytonske pozicije, mislim da na proljeće iduće godine neće biti BiH

Na dogovoreni intervju za Večernji list srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik došao je pravo sa sastanka na kojem su svi srpski politički predstavnici donijeli zaključak da neće sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka na državnoj razini dok se ne donese novi Zakon o Ustavnom sudu BiH, a u kojem više neće biti stranaca. Takva odluka uslijedila je nakon posljednje presude Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno da je Ustavu BiH suprotan članak 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a kojim je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.
- Tendenciozno se u Ustavnom sudu BiH donose protudaytonske odluke, protiv RS-a i srpskog naroda. Odlučili smo da ćemo obustaviti odlučivanje po svim odlukama u zajedničkim institucijama prije nego se donese Zakon o Ustavnom sudu BiH u kojem više neće biti stranci. Narodna skupština će u ponedjeljak donijeti taj zaključak i važno je da smo o tome postigli konsenzus - ističe Dodik na početku intervjua osvrćući se na zaključke sa spomenutog sastanka u Palači Republike Srpske.

Što očekujete da će donijeti takva odluka?
- Što god oni uradili, sad moraju znati da su upalili startnu poziciju za samostalnost Republike Srpske. Mi nećemo dopustiti, ovo je crvena crta koja je prijeđena. Ustav BiH je jasno i izričito propisao nadležnosti BiH, a nigdje ne piše da imovina spada u te nadležnosti. I Ustavni sud BiH, promovirajući politike Bošnjaka, odnosno političkog Sarajeva, o centralizaciji BiH, bez bilo kakvog ustavnog uporišta donosi takve odluke. Zašto bismo onda mi ovdje čekali bilo što? Dakle, ako neće regulirati to pitanje i ako neće da spriječimo bilo kakvu negativnu praksu kršenja Ustava BiH, mi ćemo znati odgovoriti. Ono što je do sada radio OHR kršeći Ustav, sad radi Ustavni sud BiH. I još nam kažu da takav okupatorski, dekadentni Ustavni sud treba biti poštivan. Naravno da neće biti poštivan i da se njegove odluke ovdje neće provoditi. Mi ćemo provoditi svoje odluke koje smo donosili. I ne očekujemo da se međunarodna zajednica tu petlja, kao što se nije petljala ni u donošenje nezakonitih odluka Ustavnog suda BiH. Od njih se ovdje stvara božanstvo, a ja sam slušao prije nekoliko mjeseci u Sarajevu kako oni plaćaju suce Ustavnog suda, daju im novac. Nemam dokaze za to, ali postoji opća priča u Sarajevu o tome. I onda dođe ovakva odluka i što onda misliti nego da je to tako.

Često naglašavate krivu politiku međunarodne zajednice u BiH i tvrdite da su oni glavni remetilački čimbenik ovdje?
- Oni trebaju ići odavde da bi ovo profunkcioniralo. Pa Bošnjacima bi prvima to trebalo biti u interesu. Neka se ne sumnja da ćemo mi uraditi ono što smo rekli. Mi ćemo doći do faze kad ćemo reći “doviđenja i prijatno”.

Republika Srpska je nakon izbora među prvima formirala vlast, ali imamo problem oko uspostave drugih razina vlasti pa se pojavio i problem s popunom Vijeća ministara?
- Bošnjaci nakon svakog dogovora traže novi dogovor. Tako je bilo i oko poravnanja dugovanja za neizravne poreze između entiteta. Oni predlože tri modela poravnanja, mi prihvatimo jedan i onda oni ospore i taj jedan. I tu nema rješenja, kao što nema rješenja za imenovanje ravnatelja SIPA-e jer uporno žele dovesti na neku poziciju čovjeka kojem je sporna diploma i to je onda uvjet svih uvjeta. Nevjerojatno je što se radi. Zašto bismo mi sudjelovali u tome? Ja ću kao srpski član Predsjedništva BiH već od danas provoditi ovaj zaključak pa neće biti ni jedne odluke Predsjedništva. Vidjet ćemo onda kako će se odvijati stvari.

Kako biste opisali svoj rad i odnos s ostalom dvojicom članova Predsjedništva?
- Odnosi su nikakvi. Kakvi će biti? Imate Komšića koji treba predstavljati hrvatski, a predstavlja bošnjački narod. Ili Džaferovića, koji prvo mora zvati svoje šefove da bi nešto odlučio. Kako se u takvoj situaciji možete s njima o bilo čemu dogovarati? To je dekadentno mjesto. Ne možete imati tijelo u kojem treba predstavljati političku volju konstitutivnih naroda, a izabere se u njega osobu koju Hrvati ne prihvaćaju za svog predstavnika. Ovako, zadovoljena je forma i kao to bi trebalo biti u redu. Ovdje i jest problem što se samo zadovoljava forma, a o sadržaju i biti ne vodi se računa. Da su politički Bošnjaci fer i korektni, oni bi sami rekli: “Želimo legitimne predstavnike Hrvata i Srba”, kao što mi poštujemo njihov izbor.

Kakav je odnos i suradnja vaše stranke s najjačom bošnjačkom strankom SDA i najjačom hrvatskom HDZ BiH?
- S HDZ-om imamo dugogodišnju suradnju i odnose i oni nisu usmjereni protiv trećeg naroda, kako se to pokušava prikazati. Ta suradnja je usmjerena na obranu ustavne pozicije konstitutivnih naroda i daytonske strukture koja je potpuno urušena. Daytonsku strukturu srušili su visoki predstavnici svojim odlukama i arogantni veleposlanici u prošlosti koji su ignorirali ono što je napisano u Daytonskom sporazumu. I, naravno, onda dođete pred zid i morate donijeti odluku. Ako hoćete imalo BiH, možda ima još malo vremena. BiH se mora vratiti na daytonske pozicije, Hrvatima se mora vratiti puna suštinska konstitutivnost, Srbima se vratiti sigurnost u smislu da više ne budu žrtve prijevara i prijenosa nadležnosti i da se dogovorimo. Ako hoćete, a ako ne, mislim da na proljeće iduće godine neće biti Bosne i Hercegovine. Mi ćemo podržati stav Hrvata ako ga oni definiraju u smislu zahtjeva za trećim entitetom u BiH.

Mislite li da je BiH, ovako ustrojena i s ovim sustavom funkcioniranja, dugoročno održiva?
- To je propala zemlja i kad god to kažem, oni se nešto bune. Sarajevo je mjesto očaja i političkog jada, neki nedovršeni ljudi pokušavaju nešto isposlovati. Europska unija nama glumi, ne uvažava realnost, a i ona sama je propala. Mi se bavimo blesavi, kao da se ništa ne događa i kao da je sve med i mlijeko. I mi plešemo po notama po kojima sviraju ti stranci. Nakon 25 godina stvaraju se uvjeti za redefiniciju i budući da nije moguće stvoriti državu koja funkcionira na principu dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda, najbolje je da se raziđemo i napravimo nešto što bi bio prostor slobodnog kretanja ljudi i roba.

Nedavno ste izjavili kako ćete “razvaliti” sve što je do sada u BiH urađeno na putu NATO integracija?
- Da, razvalit ću sve što dođe do mene. U BiH imamo različite stavove o tome i to je, eto, jedan od razloga zašto ne trebamo biti zajedno. Mi ne želimo u NATO zbog svojih iskustava iz prošlosti. Neki drugi imaju svoja iskustva i žele u NATO. Ne treba nitko trpjeti zbog nas ni mi zbog nekoga drugog. Dok sam ja tu, neće se dogoditi ni jedna odluka u BiH koja će doprinijeti integraciji BiH u NATO.

Vaši stav i mišljenje o putu BiH prema EU suprotni su onima prema NATO-u?
- Podržavam taj put, ali ni tu više nema nekog entuzijazma. Nitko ne zna što će se dogoditi sad nakon izlaska Velike Britanije, kad Unija ostane bez golemog novca. U Njemačkoj je ozbiljna kriza zbog odlaska Angele Merkel i Njemačka ekonomski stagnira. Vidimo da je Italija u ozbiljnim ekonomskim problemima, da Francuska frizira podatke o zaduženosti, tu je i problem bogatog sjevera i siromašnog juga EU-a. Mi ne znamo što će biti s tom Unijom i sad bismo mi, kao, trebali čekati da se oni poslože. I onda nam još kažu: “Evo vam nova metodologija” pa se opet nešto promijeni. Zašto bih ja vjerovao u to kad oni ne vjeruju? Macron je u pravu kada kaže: “Idemo prvo srediti stanje u sadašnjem EU”. O nama to puno ne ovisi. Ja bih volio da smo mi članica Europske unije i svojedobno sam zagovarao da nas prime kada su i Bugarsku i Rumunjsku, ali nisu i što ćemo sad.

Danas imate sastanak s HDZ-om BiH. Što očekujete?
- To je jedan od sastanaka koje imamo u kontinuitetu. Stavit ćemo na stol više pitanja, pa i ovu našu odluku. Upoznat ćemo naše partnere o tome. Mislim da i oni imaju puno razloga za nezadovoljstvo, posebno stanjem u Federaciji. To je posljedica bošnjačke politike koja pravi BiH samo za sebe i po svojoj volji. Ignoriraju potrebe i želje svih drugih.

Bili ste i protiv dolaska Mile Đukanovića u BiH. Jedni vas podržavaju i kažu kako je ispravna odluka ne miješati se u spor koji se vodi u Crnoj Gori, a drugi pak da je odluka bila pogrešna. Što vi kažete?
- Mislim da je to bila racionalna odluka. Crna Gora postoji kao država i to nitko ne spori, ali imajući u vidu da pripadam narodu čijoj se Crkvi uzurpiraju imovina i prava u Crnoj Gori, zašto bih ja davao značaj tom posjetu? Mislim da nije trenutak za njega.

Hrvati u RS-u bili su protiv trase autoceste koja vodi preko njihove imovine. Razgovarali ste s hrvatskim dužnosnicima o ovome. Promijenili ste odluku, trasa se vjerojatno izmješta. Zašto?
- Nitko ne želi nikome nešto uzeti ili uzurpirati. Ceste se moraju graditi, kao i drugdje, ali pokušavamo naći alternativna rješenja kako nitko ne bi bio oštećen, odnosno kako bi dobili odštetu svi oni preko čijeg zemljišta će ići ova i druge ceste. Pokušavam razumjeti prigovore, ali nećemo odustati od izgradnje autoceste.

Kako gledate na međudržavne sporove koje BiH ima sa susjednim zemljama?
- To je posljedica patološkog shvaćanja političkog Sarajeva da je potrebno problematizirati sve što se odnosi na susjedne zemlje, od Pelješkog mosta do određivanja granice. Stalno se nešto blokira, uvjetuje, optužuju Zagreb i Beograd.

Kako riješiti problem migrantske krize kada je jasno da BiH sve više postaje zemlja u kojoj se oni zadržavaju, jer ne mogu prijeći u EU?
- Mislim da iz BiH treba deportirati sve migrante. Ja imam razumijevanja za želje tih ljudi, ali to odavno nije humanitarno pitanje. Ako je humanitarno, neka Europa otvori granice jer oni su proizveli taj problem. Nećemo mi biti žrtve njihove humanosti. Zašto bismo ovdje pravili centre iz kojih će oni birati obrazovane migrante, a nas natjerati da ostale za nekoliko godina uvedemo u državljanstvo i ostavimo ovdje? U Republici Srpskoj to neće moći.