Dobrovoljno cijepljenje učenika počet će najvjerojatnije u srednjim školama i to za završne razrede te u strukovnim školama gdje đaci na praksi dolaze u kontakte s većim brojem ljudi.
Ovih su dana najavljeni sastanci o tome pa će se uskoro znati i detalji konačne odluke, navodi dnevnik.
“To je sve u pripremi i pregovorima pa zasad nema konkretnih odluka. Svakako su prve za razmatranje srednje škole i to završni razredi i posebne struke koje su u kontaktu s populacijom: zdravstvene škole, turističke, ugostiteljske i dr. Apsolutno se radi o dobrovoljnom cijepljenju”, rekla je Večernjem listu Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš još je u svibnju predlagala da je najlogičnije krenuti prvo s cijepljenjem maturanata pa s onima od 16 do 18 godina i dalje prema mlađima. “Smatram i da bi učitelji svojim cijepljenjem trebali učenicima dati primjer”, iznijela je svoj stav dr. Bubaš.
S dobrovoljnim cijepljenjem djece u Hrvatskoj počelo se od lipnja, nakon što je Europska agencija za lijekove (EMA) potkraj svibnja dala zeleno svjetlo za cijepljenje djece i mladih. U prvoj fazi cijepila su se rizična djeca s kroničnim, srčanim i plućnim bolestima. Zaraza koronavirusom zbog njihova zdravstvenog stanja nosi vjerojatnost da će razviti težu kliničku sliku pa se cijepljenjem ta vjerojatnost prevenira. Ubrzo je cijepljenje bilo moguće i za zdravu djecu.
Kako dnevnik doznaje od Tatjane Vidović Petričević, voditeljice Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, kod cijepljene djece nisu zabilježene nikakve značajne nuspojave u odnosu na one uobičajene, kao i kod odraslih – bol na mjestu uboda, crvenilo, glavobolja, povišena tjelesna temperatura i sl.
“Nema nikakve dileme, koristi od cijepljenja su puno veće od šanse za koju od nuspojava i opravdano je ponuditi cijepljenje u školama”, kaže prof. dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Odluka o cijepljenju tinejdžera bit će individualna, ali cijepljenje te populacije neće znatnije utjecati na pandemiju, podsjeća prof. dr. Nenad Ban, molekularni biolog s Tehničkog sveučilišta u Zürichu. “Što se tiče cijepljenja djece, svatko treba individualno odlučiti. Dječja populacija koja se trenutačno može cijepiti iznosi samo tri do pet posto ukupne populacije tako da to neće imati ključnu ulogu u usporavanju širenja bolesti”, kaže profesor Ban pa proizlazi da je veća odgovornost za cijepljenje na odraslim.