Mnogi stolisnik smatraju korovom i kad ga vide u vrtu imaju samo jednu ideju - uništiti ga. No, ova biljka odličan je saveznik u vrtu, ne samo zbog brojnih ljekovitih svojstva već i zbog toga što iz vrta tjera štetočine.
Stolisnik spada u porodicu glavočika, Compositae. Rod stolisnika obuhvaća 80-ak vrsta ovih trajnica koje su rasprostranjene po livadama Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Obični stolisnik najpoznatiji je po svojim ljekovitim svojstvima, vrlo je otporan, pa se lako širi, poput korova. Zbog toga u vrtovima najviše susrećemo kultivirane sorte, među kojima su najzastupljeniji zlatni i vrtni stolisnik.
Listići su im tamno ili sivo zelene boje, perasta oblika. Iz njihova bazalna dijela izrastu cvjetne stapke na kojima su štitasti cvjetovi raznih boja koji cvatu cijelo ljeto. Ako se redovito uklanjaju ocvali cvjetovi, potiče se druga cvatnja. Stolisnik voli sunčan do polusunčan položaj te propusno i hranjivom bogato tlo. Siromašnom tlu prije sadnje obvezno treba dodati kompost. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem u proljeće ili jesen. Svake dvije do tri godine pomladite ga dijeljenjem i presadite samo najsnažnije busene.
Stolisnik se sadi na gredicu u kombinaciji s visokim trajnicama, a rezan za vazu lijepo izgleda svježe ubran ili osušen.
Primjena: sadi se u kamenjare, na cvjetne gredice u kombinaciji s visokim trajnicama te kao rezano cvijeće za vazu.
Napomena: Stolisnik treba saditi u hranjivima bogato tlo na položaju gdje je sunce polovicu dana, jer će takve biljke biti tri puta veće od onih posađenih u laganoj zemlji i na punome suncu.