Napokon sezona godišnjih odmora - pa tko se ne bi veselio slobodnim danima... No, izgleda da nije samo važno otići na odmor već i koliko dugo ste na godišnjem...
Istraživanje Europskog kardiološkog društva govori da vam uzimanje više od tri tjedna godišnjeg odmora može pomoći da živite dulje.
Studija koja je trajala čak 40 godina isprva je imala za cilj ispitati rezultate zdravog života (vježbanje, uravnotežena prehrana i prestanak pušenja) na dugoročni rizik od razvoja srčanih bolesti.
No, istraživači su nedavno pogledali podatke studije i saznali da je najvažniji pokazatelj dugovječnosti zapravo - stres. Na početku studije 1974. godine 1.222 muškarca srednjih godina podijeljeno je u dvije skupine. Jedna je skupina dobila usmene i pisane upute kako živjeti „zdravo“. Vježbali su, primali savjete nutricionista i savjete kako prestati pušiti te po potrebi lijekove za kolesterol i visoki tlak.
Druga skupina služila je kao kontrolna i tamo istraživači nisu intervenirali. Obje skupine su praćene pet godina i rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjen je u grupi gdje su stručnjaci intervenirali, što i nije iznenađujuće.
No, nakon 15-godišnjeg praćenja, 1989. godine, istraživači su otkrili da je više muškaraca umrlo u skupini gdje im je struka pomagala nego muškaraca u kontrolnoj skupini.
Nedavna analiza podataka studije otkrila je vezu između muškaraca koji su umrli u interventnoj skupini i koja bi mogla objasniti ove podatke: Naime, svi su uzimali manje dana odmora. Muškarci iz interventne skupine koji su uzeli manje od tri tjedna godišnjeg odmora imali su 37 posto veće šanse da umru između 1974. i 2004. od onih koji su uzeli više od tri tjedna odmora.
Nemojte misliti da će vam zdrav način života nadoknaditi pretjerani rad i neuzimanje godišnjeg odmora, rekao je Timo Strandberg, vodeći autor studije i profesor sa Sveučilišta u Helsinkiju i dodao:
"Odmori mogu biti dobar način za ublažavanje stresa."
A što na povratku s godišnjeg?
Psihologinja Kristina Bačkonja savjetuje kako bi bilo dobro osvijestiti što nam može pomoći pri povratku u svakodnevnicu. Naime, idealnog i jedinstvenog recepta nema: ono što može pomoći jednoj osobi, ne mora nužno i drugoj.
Vjerujem da sami najbolje znamo što nam najviše pomaže, a da bi se uopće mogli dovesti u resursivno stanje i osmisliti što i kako dalje, možda će vas usmjeriti sljedeći savjeti:
- Da bi povratak u realnost poslije odmora bio lakši, možda bi bilo dobro započeti s radom sredinom tjedna. Na taj način se postupno vraćamo obavezama, kraj tjedna je bliži pa je stoga i šok malo manji.
- Iako ljudi vole iskoristiti i zadnji dan za boravak na moru, povratak na radno mjesto neraspakiran, umoran od puta i nepripremljen može biti prilično stresan. Kombinacija umora, nezadovoljstva i naglog skoka obaveza vjerojatno nije najbolji izbor za početak radnog tjedna.
- Bez obzira što ste se vratili u svakodnevnicu, ostavite malo vremena za sebe, za opuštanje, za stvari koje volite raditi. Iako je ponekad u zgusnutom rasporedu teško naći vreman za sebe, imajte na umu da je opuštanje čovjeku potrebno kao san ili zdrava prehrana. Svakodnevno opuštanje uz aktivnosti koje volite će smanjiti rizik od nastanka depresije, anksioznosti i razdražljivosti.
- Iako je vaš ljetni godišnji odmor završio, imajte na umu da vam to nije zadnji odmor i da su to bila tek dva ili tri ljetna tjedna. Iduće ljeto će doći tek za godinu dana, no te ne znači da je i vaš idući odmor tako daleko.
- Ono što uvijek možete jest planirati novi godišnji. Ako vas zamišljanje i planiranje novog godišnjeg odmora opušta, tada nemate razloga da isti ne planirate. U konačnici, pomisao da ćete ponovno na godišnji odmor može biti vaše svjetlo na kraju tunela.