Istraživači su otkrili da frontotemporalna demencija (FTD) ima jasan simptom koji je zapravo rani znak upozorenja, a to je da osobe s ovom vrstom demencije "pokazuju značajnu promjenu u preferencijama prema hrani", uključujući posebnu želju za jednom određenom vrstom namirnica, piše Ordinacija.hr.
Naime, prema liječniku Andrewu E. Budsonu, pomoćniku direktora za istraživanje u Centru za Alzheimerovu bolest Sveučilišta u Bostonu i profesoru neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bostonu, žudnja za slatkim može biti rani znak FTD-a. Ovaj poseban oblik demencije "često pokazuje promjene u preferencijama prema hrani, kao što je želja za jedenjem slatke hrane", objasnio je za Psychology Today.
Budson navodi priču koju je čuo u grupi za podršku njegovateljima pacijenata s demencijom, a koja je uključivala ovaj čudan simptom. "Počeo je jesti razne stvari - poput cijele kantice sladoleda ili cijele kutije kolačića - u krevetu dok sam ja pokušavala zaspati", ispričala je jedna žena u grupi svog supruga, kojemu je kasnije dijagnosticiran FTD. Dodala je kako je pojeo i "punu kutiju smjese za kolače i cijelu limenku glazure" te druge slatke namirnice koje mu se prije nisu sviđale.
Studija iz 2016. objavljena u Journal of the American Medical Association otkrila je da pacijenti s FTD-om jedu više šećera i ugljikohidrata i imaju veću vjerojatnost da će brzo debljati od onih bez neurodegeneracije.
SIMPTOMI KOJI SE MOGU PRIMIJETITI U MLAĐOJ DOBI KOD VEĆINE OBLIKA DEMENCIJE
Dok se većini Alzheimerova bolest dijagnosticira u srednjim 60-ima, znakovi frontotemporalne demencije redovito se pojavljuju znatno ranije.
"Većina s frontotemporalnom demencijom počinju pokazivati simptome između 45. i 65. godine, iako se kod otprilike jedne četvrtine pojedinaca bolest prvi put otkrije nakon 65. godine", objašnjava Budson.
PRIMJETNE SU I IZRAŽENE PROMJENE U OSOBNOSTI
Osim žudnje za slatkim, osobe s frontotemporalnom demencijom obično će imati i druge izražene simptome, uključujući značajne promjene u osobnosti i ponašanju. "Prijatelji i članovi obitelji osoba s frontotemporalnom demencijom često ih opisuju kao 'drugačije ljude'. Oni često pokazuju društveno neprikladno ponašanje, imaju loše manire, donose impulzivne odluke i upuštaju se u neoprezne radnje", kaže Budson dodajući kako pokazuju i naglašeni nedostatak simpatije ili empatije.
DEMENCIJA UTJEČE I NA SPOSOBNOST OBAVLJANJA SVAKODNEVNIH ZADATAKA
Žena iz grupe za podršku koju je opisao Budson ispričala je da, iako je bilo mnogo znakova da nešto nije u redu s njezinim suprugom, nije se sjetila obratiti liječniku sve dok to nije počelo utjecati na njegovu radnu sposobnost. "Gubitak interesa, poriva i motivacije za bilo što vrlo je čest", kaže Budson. Ovaj osjećaj "apatije" ili "inercije", kako ga Budson opisuje, može utjecati na nečiju sposobnost zadržavanja posla ili ispunjavanja svakodnevnih obaveza.
No, neurolog upozorava da iako se navike pojedinca mogu drastično promijeniti, oni sami tih promjena gotovo uvijek nisu svjesni. "Obitelj ili prijatelji su ti koji moraju uočiti abnormalno ponašanje", kaže Budson.