Pojavljivanje bruceloze kod stoke u travnju i svibnju na području FBiH izazvalo je zabrinutost bh. javnosti, piše Večernji list BiH. Samo na području općine Kiseljak, gdje je proglašeno stanje prirodne nesreće zbog bruceloze, oboljele su 123 životinje, a strahovalo se da je broj mnogo veći. Iako je šteta zbog obolijevanja životinja ogromna, mnogo veći problem je obolijevanje ljudi, piše Večernji list BiH.
Službeni podaci
Da bruceloza u FBiH postaje sve veći problem, govore i podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prema kojima je broj oboljelih u prvom polugodištu ove godine od ove bolesti za pedeset posto veći nego u istom razdoblju lani. Naime, u prvih šest mjeseci proj oboljelih od bruceloze iznosio je 118, dok ih je u prvom polugodištu ove dosegao broj od 174 oboljela. Samo u lipnju broj oboljelih u FBiH iznosio je 36, od čega jedan u HNŽ, dva u Sarajevskoj županiji, po pet u Zeničko-dobojskoj i Srednjobosanskoj županiji, deset oboljelih evidentirano je u Tuzlanskoj županiji, dok ih je 13 bilo u Unsko-sanskoj županiji. U svibnju je situacija bila još i gora. Naime, taj mjesec su u FBiH registrirana 63 oboljela, od čega je polovina bila u SBŽ, gdje ih je evidentirano 32. U Sarajevskoj županiji zabilježena su dva slučaja, Tuzlanskoj četiri, ZDŽ 11, a USŽ 14. U USŽ je u travnju bilo devet oboljelih od ukupno 19, koliko ih je registrirano na prostoru FBiH. U travnju je zabilježen po jedan oboljeli u HBŽ, HNŽ i TŽ. Tri oboljela su bila u SBŽ, a četiri u ZDŽ. U ožujku je broj oboljelih iznosio 25, a najviše ih je registrirano u SBŽ - 11, slijedi ZDŽ s osam, TŽ s troje, USŽ s dvoje, te jedan oboljeli u HNŽ-u. Veljača je, prema podacima ZZJZ, po broju oboljelih bila identična travnju. Bilo ih je 19, s tim da ih je ovaj mjesec najviše bilo u ZDŽ - osam, USŽ - pet, troje u SBŽ, Tuzlanskoj dvoje, te jedno u Sarajevskoj županiji. Najmanje oboljelih evidentirano je u siječnju, dvanaest, od čega po troje u USŽ, SBŽ i ZDŽ, te dvoje u SŽ i jedno u HNŽ.
Dugotrajno liječenje
Bruceloza je ponajprije bolest životinja uzrokovana različitim vrstama gram-negativnih bacila iz roda Brucela. Ljudi se mogu zaraziti izravnim kontaktom s oboljelom životinjom, njezinim izlučevinama ili konzumacijom zaraženih proizvoda domaćih životinja, kao što su nepasterizirano ovčje ili kozje mlijeko ili sir dobiven od takvog mlijeka. Vrlo rijetko moguća je i zaraza zrakom. U čovjeka je bolest rijetka i uglavnom obolijevaju osobe koje rade sa životinjama: stočari ili veterinari. Brucele su vrlo otporne bakterije te mogu u uvjetima povećane vlažnosti ili niskih temperatura u odbačenom životinjskom materijalu preživjeti i nekoliko mjeseci. Bruceloza se inače manifestira bolovima, malaksalošću i povišenom tjelesnom temperaturom koja doseže do 41 stupanj. Bolest nije smrtonosna, osim u slučajevima izrazito teških komplikacija, a liječenje je dugotrajno i komplicirano. Kod rijetkog, izrazito teškog oblika u ljudi, može nastati ozbiljna upala jetre ili osrčja te bolest završava smrtno.