Prema podacima Katoličke crkve, na području BiH 1991. živjelo je 835.170 katolika, a krajem 2014. ih prema crkvenim statistikama ima 420.294 u 280 župa. Ovaj podatak iznio je generalni tajnik BK BiH i glavni urednik KTA mons. Ivo Tomašević kao uvodničar o temi “Katolici u BiH - Stanje i perspektive”. Ovo je bila tema Teološkog četvrtka koji se u organizaciji “Kršćanske sadašnjosti” održao u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. Crkveni podaci slažu se s preliminarnim podacima popisa stanovništva iz 2013. godine. Tako prema popisu, BiH ima oko 3,8 milijuna stanovnika, od toga su Bošnjaci 48%, Srbi 37,1%, Hrvati 14,3%, te 0,6% ostalih. Tomašević je dao i kraći statistički pregled stanja vjernika po župama Vrhbosanske nadbiskupije, te Banjolučke i Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Upozorio je i kako je gotovo cijeli sjeverni dio BiH teško stradao, a samo se mali dio djelomično oporavio. U nizu crnih brojki posebno se ističe derventski dekanat na području kojeg je prije rata živjelo gotovo 50.000 katolika, a danas tamo živi njih samo 985. Naglasio je kako se Katolička crkva nikada nije mirila s tom situacijom, a to najbolje pokazuju brojni apeli biskupa pojedinačno ili zajednički. Dodao je kako se može reći da BiH još uvijek nije politički i ustavno-pravno uređena država. - Iako je rat u BiH završio prije 20 godina, još je na snazi Opći okvirni sporazum za mir u BiH dogovoren u Daytonu 1995. godine, kazao je Tomašević. Mr. sc. Frano Piplović, koji je vršio i dužnost konzula Hrvatske u Banjoj Luci, a trenutačno je u Banjoj Luci voditelj studije Europske akademije Banjolučke biskupije, stavio je naglasak na stanje Hrvata u toj biskupiji. Upozoravajući na različitosti koje odlikuju bh. prostor, istaknuo je kako je s njima BiH tijekom cijele svoje povijesti živjela i funkcionirala. - Te su je različitosti istodobno činile posebnom, a ujedno i tragičnom što su pokazali mnogi ratovi koji su se prelamali i preko Katoličke crkve. Stoga, svako uplitanje u bh. različitosti ne vodeći računa o tim specifičnostima može imati nesagledive posljedice na taj prostor, ljude i odnose, rekao je Piplović. Osvrćući se na stanje u Katoličkoj crkvi u BiH, upozorio je na alarmantno stanje na području Banjolučke biskupije, a posebice na područjima bosanskogradiškog, banjolučkog, prnjavorskog, bihačkog i jajačkog dekanata. - Nad banjolučkom Crkvom nadvijaju se tmurni oblaci, nastali su crni dani i opasnost stvarnog nestanka. Stanje među hrvatskim stanovništvom, a time i među katolicima u BiH od 90. godina pa do danas iz godine u godinu bilo je sve teže i teže. Na području biskupije u odnosu na broj prije rata nedostaje 92,62% Hrvata, rekao je te istaknuo kako je problem u artikuliranju hrvatskih zahtjeva otežan i zbog mnoštva političkih stranaka.
Broj katolika u BiH drastično pada
Više je stvari utjecalo na ovu činjenicu. Realno, upravo pojedinci iz Katoličke crkve su krivi za ovo stanje. Jedni su napravili sve da naprave liniju podjele na Hrvate u Hercegovini i Hrvate u Bosni. Zatim, daljnje dijeljenje krenulo je od mjesnog biskupa koji je podijelio Hrvate Hercegovine, učinivši sve da obezvrijedi volju i molbu naroda da franjevci ostanu u župama u kojima su više od stoljeća. Usput je zatirao jedno od najvećih marijanskih svetišta u svijetu, svrstavajući se na jednu stranu i radikalizirajući svoje mišljenje, navlačeći bijes naroda na sebe koji se s pravom zapitao, kakva je to zajednica naroda u kojoj onaj koji bi trebao biti čovjek mira i dijaloga širi razdor i podjele. Ovako im je najlakše stalno pričati kako je politika u BiH kriva za sve. Najlakše je krivnju skidati sa sebe, pogotovo u danima kada dolazi Sveti otac, papa Franjo, koji im svima može biti primjer. Mi takvog poglavara crkve, pa ni sličnog, u BiH nemamo. Papa Franjo pod hitno mora uvoditi promjene u biskupije dok ne bude prekasno i dok se svi redom ne odselimo.