Samohrani roditelji u BiH, rastavljeni ili udovci, teško se nose sa stigmatizacijom društva. S godinama se sve više povećava broj rastavljenih samohranih roditelja, ali ih zakon još uvijek ne prepoznaje kao posebnu, ranjivu kategoriju. Goruće pitanje je pitanje prava alimentacije i njezina neplaćanja. Prema riječima Muamere Činjarević, dipl. pravnice i predsjednice Udruge jednoroditeljskih obitelji “Jedan manje - One less” SŽ-a, alimentacija, odnosno fond za alimentaciju, je nešto što ustvari postoji u zakonu, ali se ne konzumira jer korisnici nisu educirani ili, pak, nisu dovoljno financijski stabilni da bi sebi priuštili odvjetnika i izborili svoja i prava njihove djece. - Alimentacija i alimentacijski fond je naš glavni strateški cilj, uz izmjene i dopune Obiteljskog i Kaznenog zakona. Znači, rastavljena populacija nije uopće tretirana zakonom kao jednoroditeljske obitelji i samim tim nisu obuhvaćene sve problematike koje prate njih i njihovu djecu, kazala nam je Činjarević. Kazala nam je kako izmjene i dopune Obiteljskog zakona podrazumijevaju da se jednoroditeljske obitelji uvrste u zakon, dok po pitanju izmjena Kaznenog zakona način na koji će nagnati državu da kroz resorna ministarstva iznađe način kako puniti taj alimentacijski fond kako bi država bila “treći roditelj” refundiranjem alimentacije. - Također, Kaznenim zakonom kazneno teretiti one koji ne plaćaju alimentaciju i onemogućiti im, primjerice, registrirati automobil, napustiti granice BiH... Sve je to uvezano kako bi alimentacija zakonom zaživjela, kazala nam je Činjarević. Njihov strateški cilj je zapravo da zakon zaživi kako bi mogli ostvariti svoja prava koja su im njime zajamčena. Po pitanju rasta broja rastavljenih, kazala nam je kako ih samo na području SŽ-a ima 10.000, bez broja rastava koje su u proceduri i koje su zapravo statične jer stranke nemaju novca angažirati odvjetnike kako bi rastavu priveli kraju. Kako kaže, te procedure znaju trajati i od tri do pet godina, a bez rastave nema ni odluke o alimentaciji. - Pretežno je riječ o nekih 150 do maksimalno 200 KM koje su određene. Ali u 90 posto slučajeva ta alimentacija se ne plaća zato što naše zakonodavstvo, takvo kakvo jest, upravo omogućava razne malverzacije. Osoba koja plaća alimentaciju ima mogućnost prijaviti se na minimalni rad, svoje nekretnine prebaciti na svoje bližnje kako bi se ustanovilo da nema čime plaćati alimentaciju. Tome želimo stati u kraj, naglasila je Činjarević dodavši kako kada dolazi do rastave, roditelji moraju shvatiti da sve mogu dijeliti osim odgovornosti i brige prema djetetu. Prema zakonu, postoji odredba i do tri godine zatvora za one koji ne plaćaju alimentaciju, ali se, nažalost, kako Činjarević kaže, ne konzumira jer ne postoji mogućnost uopće dokazati da osoba ne plaća ili, pak, da ne može plaćati alimentaciju. Upozorila je kako je samo u prvih šest mjeseci prošle godine u SŽ-u bilo 896 rastava braka. Dodala nam je na kraju kako će Udrugu registrirati na državnoj razini, te je pozvala sve jednoroditeljske obitelji da se ne stide, da se udruže kako bi riješile svoj problem koji je istovjetan za svakog korisnika.
stigmatizacija samohranih roditelja