Entitetski proračuni za ovu godinu planirani su tako da uključuju kreditna sredstva Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF). Međutim, ražanj se okreće dok je zec u šumi. I ne samo da je u šumi već su sve manje šanse da će biti uhvaćen, piše Večernji list BiH.
Posljedice pandemije
Razgovori MMF-a i bh. vlasti o novom aranžmanu propali su u prosincu prošle godine zbog nespremnosti političara da se obvežu na ključne reforme, poručio je Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, jasno najavljujući da MMF neće odustati od svojih temeljnih zahtjeva i u nastavku pregovora. Vlasti u BiH, iako nisu ispunile tražene uvjete, optimistične su u pogledu ishoda novih pregovora. Jasno je da je zapelo na entitetskoj razini, a posebno tvrd stav ima Republika Srpska. Vlasti RS-a nisu se složile u vezi s pitanjem reformi koje se tiču digitalizacije, uspostave jedinstvenog registra bankovnih računa fizičkih osoba i jačanja “sigurnosne mreže” financijskog sektora. Oni smatraju da ove reforme podrazumijevaju prijenos nadležnosti s entitetske na državnu razinu, a to je za njih neprihvatljivo. Kada je Federacija u pitanju, MMF traži poboljšanje programa kreditnih jamstava koji se dosada nije pokazao učinkovitim. Ono na čemu MMF konstantno inzistira je veća transparentnost u trošenju proračunskog novca i više odgovornosti, posebno u procesu javnih nabava. Hoće li doći do neke promjene u stavovima vlasti u BiH u novom krugu pregovora tek će se vidjeti, ali ako se to ne dogodi, oba entiteta morat će tražiti alternativne izvore financiranja ili ići na bolne rebalanse proračuna. Kao što je poznato, sredstva MMF-a isključivo su namijenjena proračunskoj potpori i dosada su omogućavala entitetima, a time i državi, da se lakše nose s reformama i problemima. Posljedice pandemije koronavirusa samo su povećale tu potrebu entiteta u BiH za novim kreditnim sredstvima iz inozemstva.
Gospodarstvo i stanovništvo
Jewell je izjavio da je MMF spreman u svakom trenutku ponovno otvoriti pregovore kako bi pomogli BiH da se nosi s ekonomskom krizom izazvanom pandemijom. - Ali, da bismo to uradili, potrebno je da vlasti pristanu na provedbu reformi koje će pomoći da po okončanju pandemije BiH izgradi snažniju ekonomiju - istaknuo je.
Poruka potencijalnih kreditora je, dakle, jasna. Čak i uz pozitivan razvoj ekonomske situacije i eventualno smirivanje pandemije, vlade u BiH morat će tražiti zamjenu za nedostajuća sredstva MMF-a u proračunima. Jedno od rijetkih mogućih rješenja je zaduživanje kod komercijalnih banaka. To, osim toga što je skuplje za same vlade kao korisnike kredita, dovodi i do toga da će manje sredstava u bankarskom sektoru ostati na raspolaganju gospodarstvu i stanovništvu. Ipak, za razliku od MMF-a i drugih međunarodnih financijskih institucija, komercijalne banke ne uvjetuju svoje kredite bilo kakvim reformama. Zato je ta opcija jednostavnija za vlade, ali samo na prvu. Jer, reforme na kojima inzistira MMF dugoročno bi trebale pomoći ekonomiji Bosne i Hercegovine da se razvija i stabilizira te samim time dođe u poziciju da joj nova kreditna sredstva nisu ni nužna.
Bosna i Hercegovina izrazila je namjeru da se kod MMF-a zaduži za 1,5 milijardi maraka ili oko 750 milijuna eura kako bi se prevladale posljedice izazvane epidemijom COVID-19. Od predviđenih 1,5 milijardi KM, 33 posto novca namijenjeno je Republici Srpskoj. MMF je BiH posljednji kredit, u iznosu većem od 330 milijuna eura, odobrio prošle godine. Novac je u travnju uplaćen na račun Centralne banke BiH, ali je zbog političkih nesuglasica oko raspodjele novca na tom računu stajao oko dva mjeseca.•