Američka obavještajna agencija NSA, uz pomoć njemačkih kolega iz BND-a te Deutsche Telekoma, vršila je od 2005. do 2008. akciju prisluškivanja telefonskih razgovora, između ostalih, i u Bosni i Hercegovini, tvrdi zastupnik stranke Zelenih u Parlamentu Austrije Peter Pilz. Iz dokumenata koje posjeduje N1 vidi se da je prisluškivano šest linija iz Bosne i Hercegovine. Presreten je poziv na relaciji Sarajevo, BH Telecom, Reims, France Telecom. Sljedeća linija uspostavljena je između Sarajeva i Roterdama, a prisluškivane su i linije između Sarajeva i gradova Kist u Švedskoj, Osla i Bruxellesa. Još nije dobivena potvrda tko je bio meta ovih prisluškivanja u BiH. Navodno su američkim obavještajcima bili zanimljivi i osobni podaci nekih ljudi te njihovi telefonski, bankovni i porezni brojevi. Ova afera se zahuktala nakon javnog istupa austrijskog zastupnika Petera Pilza koji je rekao da je američka agencija NSA, uz pomoć njemačkog BND-a, testirala prisluškivanja 256 telefonskih linija, među njima i one iz BiH, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Ovu informaciju nitko od nadležnih u BiH nije želio komentirati. Ministar sigurnosti Dragan Mektić kaže da neće poduzimati nikakve radnje jer navode Pilza ne smatra relevantnim, dok je ministar policije Republike Srpske Dragan Lukač “neupućen” u ovaj slučaj. Za razliku od BiH, Slovenija će ispitati tvrdnje da je SAD prisluškivao slovenske telefonske linije, najavio je premijer Miro Cerar. Stručnjake, međutim, afere prisluškivanja ne iznenađuju. “Tu nema prijatelja, svi su neprijatelji. Čak i kad su zemlje u dobrim odnosima, vlade prisluškuju da bi imale podatke. Nije samo SAD u pitanju, to rade sve velike sile koje prisluškuju kako bi prikupile podatke za vođenje svoje vanjske politike”, izjavio je stručnjak za sigurnost Predrag Ćeranić. Prisluškivanje i presretanje komunikacija u BiH vrši se mimo europskih standarda. U BiH se ne zna tko kontrolira prisluškivanje, ni gdje završavaju podaci ako netko i bude prisluškivan. Sud BiH odobrava zahtjeve za prisluškivanje OSA-e, ali Sud BiH u pravilu ne želi dostaviti podatke o odobrenim zahtjevima, uvijek navodeći da su ti podaci povjerljivi. Jedina koja je pokušala ući u trag prisluškivanju je Agencija za zaštitu osobnih podataka, ali je u tome onemogućena. Ova agencija je prije dvije godine pokušala izvršiti inspekcijsku kontrolu tri najveća telekom operatera u BiH, ali su onemogućeni tvrdnjom da su podaci o prisluškivanju tajni. Lani su kontrolirali 15 tužiteljstava u cijeloj BiH, ali su naišli na zatvorena vrata kada su inspektori pokucali na adresu Tužiteljstva BiH. Nakon tog pokušaja, direktor Agencije se u državnom tužiteljstvu vodi kao osumnjičeni. “Mene terete da sam zloupotrijebio službeni položaj, da sam vršio inspekcijski nadzor u 15 tužiteljstava i pristupio nečijim osobnim podacima i da sam nekome načinio štetu. Znači, sve je imaginarno, nigdje ništa”, komentirao je Petar Kovačević iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH. Upućeni kažu da se prisluškivanje u BiH koristi kako bi se držali u šaci politički protivnici, dok su svrha američko-njemačkih prisluškivanja u BiH i regiji bila saznanja o eventualnim terorističkim aktivnostima. Prisluškivanje razgovora predstavlja ozbiljno miješanje u privatni život građana i zato mora biti zasnovano na potpuno preciznim i predvidivim propisima i podložno kontroli neovisnih organa.
AFERA