Uvezivanje lokalne samouprave, gospodarstvenika i poslovne zajednice s iseljeništvom recept je za stvaranje pozitivnih priča koje u pravilu unose optimizam u bh. gospodarske tokove, a na lokalnoj razini donose nova radna mjesta te perspektive ostanka, opstanka, ali i povratka, piše Večernji list BiH. Upravo su ljetni mjeseci vrijeme kada se iseljeništvo u pravilu vraća u domovinu na godišnje odmore, a navedeno vrijeme često je i prilika za naglašavanje investicijskog potencijala iseljenika u općinama i gradovima iz kojih su potekli. BiH je puna dobrih priča, a da bi ih u budućnosti bilo i više, nužno je uvezivanje, ali i promocija pogodnosti ulaganja u općinama i gradovima u BiH. Jedna od organizacija koja najaktivnije pomaže općinama i gradovima da unaprijede svoj investicijski potencijal je i USAID, a koji provodi dobro poznati projekt "Diaspora Invest".
Značajan projekt
Upravo je ovog proljeća USAID potpisao memorandume o partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave, s kojima će razvijati lokalne grant programe i podržati aktivnosti uključivanja dijaspore u ekonomski i društveni razvoj lokalnih zajednica. Prilikom susreta u Sarajevu veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država Michael Murphy sastao se s načelnicima i gradonačelnicima partnerskih zajednica, gdje su razmijenili ideje i očekivanja ovog novog modaliteta suradnje kroz USAID projekt "Diaspora Invest". Kroz projekt će USAID podržati uspostavljanje lokalnih fondova za poticanje investicijskih projekata dijaspore u partnerskim lokalnim zajednicama, a radit će se i na podršci jedinicama lokalne samouprave da potaknu izravna ulaganja dijaspore i druge oblike doprinosa dijaspore lokalnom društvenom i ekonomskom razvoju u svrhu omogućavanja novih investicija, otvaranja novih radnih mjesta i intervencija u smislu transfera znanja, prema međusobno usuglašenim osnovama. Jedna od općina koja je sudionik projekta je i Žepče, a načelnik Mato Zovko za Večernji list ističe kako su se odmah prijavili na projekt, smatrajući kako se radi o iznimno značajnoj aktivnosti koja može pomoći napretku lokalnog gospodarstva. Zovko napominje i kako već imaju dobrih priča iz Žepča u kojima su akteri povratnici koji su odlučili svoj kapital uložiti u mjesto podrijetla, otvoriti tvrtku, pokrenuti biznis, a posebno ga raduje činjenica da se radi o proizvodnim djelatnostima.
Uvezivanje i rad na zajedničkim aktivnostima kroz USAID-ov program važan je segment tematike o kojoj ovisi ekonomski napredak BiH. Stručnjaci se slažu kako je upravo iseljeništvo jedan od ključnih čimbenika preko kojih domaće gospodarstvo može računati na snažniji razvoj. Pritom je, osim izravnog investiranja iseljeništva, važno i lobiranje na zapadnim tržištima, ali i unaprjeđenje odnosa prema ekonomiji unutar BiH. Za takvo što potreban je i progresivan odnos svih razina vlasti, odnosno donošenje reformi kojima će se olakšati birokratske procedure. Upravo je u tom segmentu digitalizacija javne uprave nešto na što se gleda kao na ključ stvaranja investicijskog ozračja koje će biti privlačnije za strane ulagače, pri čemu vlasti moraju uložiti energiju u provedbu reformi kojima će se značajno skratiti vrijeme, ali i broj potrebnih dozvola za pokretanje biznisa.
Doznake
Investicijski potencijal iseljeništva nešto je na čemu treba i dalje aktivno raditi. Istodobno, kada je riječ o izravnim novčanim doznakama, one su prošle godine premašile iznos od 3,5 milijardi maraka. Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako se, od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izniman rast u odnosu na godinu prije, kada je po toj osnovi dijaspora obitelji i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka. Ako se pak ovi podaci usporede s 2020. godinom kada su na osnovi novčanih doznaka u BiH stigle 2,52 milijarde KM, vidljivo je kako iseljenici, unatoč kriznim vremenima koji se manifestiraju kroz povišene inflacijske pritiske, nastavljaju jačati potporu svojim sunarodnjacima, odnosno rodbini i prijateljima. Istodobno, mirovine iz inozemstva, kao druga najznačajnija kategorija sekundarnog dohotka, u 2022. zabilježile su rast od 4,8%, a značajan doprinos smanjenju deficita tekućeg računa imali su i neto priljevi po osnovi plaća rezidenata u inozemstvu.