Sve više ljudi oboljeva od anksioznosti i uznemirenosti, a razlog tome je stres kojem su danas gotovo svi izloženi - ističe neuropsihijatrica s UKC Tuzla doc. dr. Renata Hodžić u razgovoru za Fenu.
Poručuje da ljudi trebaju promijeniti način života, početi pozitivno razmišljati, promijeniti način prehrane, vježbati te ostaviti cigarete i alkohol. Cigarete, kako naglašava, povećavaju rizik od paničnih poremećaja.
Mnogi ljudi, navodi Hodžić, dok su i na radnom mjestu počinju proživljavati napade panike što je također uvjetovano stresom. Međutim, kaže da i za to postoje metode samopomoći i to kroz skretanje misli na ono što nas okružuje.
- Kada dođe do napada panike, osoba treba duboko udahnuti te disati duboko i polako. Također, trebamo skrenuti misli na nešto što se događa u našoj sredini. Postoji tehnika kako da osoba tijekom panike uspostavi vezu između tijela i uma. Tada trebamo staviti ruku na neko čvrsto mjesto, nabrojimo pet predmeta u našem okruženju, nabrojimo četiri mirisa koja osjetimo, okuse... To su metode da saberemo svoje misli. Jer, sve što se događa je misao, osjećamo da gubimo tlo pod nogama, da će nam se nešto strašno dogoditi, da ćemo umrijeti i onda krene panika. Tada dolazi do tjelesnih reakcija poput gušenja, znojenja, preskakanja srca, proljeva, bol u stomaku – kaže Hodžić.
Panični napadi mogu dovesti do iznenadnih navala jakog straha i obično se javljaju kod mlađih osoba, a žene imaju dva puta češće napade panike. Ti napadi su kratkotrajni, ali osoba počinje živjeti u stalnom iščekivanju od sljedećeg paničnog napada što remeti normalno životno funkcioniranje.
Također, mnogo ljudi se danas nosi i sa posebnim fobijama koje su iracionalne, kao što je primjerice strah od zrakoplova, strah od velike mase ljudi, a nerijetko i djeca u ranoj životnoj dobi doživljavaju strah od škole.
Glavni uzrok anksioznim poremećajima i fobijama jeste stres kojemu su danas svi izloženi.
- Stres je danas svakodnevnica ljudima što dovodi do osjećaja bespomoćnosti. To su situacije s kojima se mi teško nosimo. Primjerice, jedno istraživanje je rađeno u Cambridgeu gdje je ispitano 18.000 mlađih osoba o anksioznosti. Ispitivani su u dvije sredine, ruralnim i urbanim. Istraživanje je pokazalo da su žene iz ruralnih sredina imale povećanu anksioznost, jer se nisu osjećale sigurnima u tim svojim malim četvrtima, bile su stalno u kući. Također, rađeno je istraživanje sa studentima i zanimljivo je da su studenti koji su anksiozni bolje radili testove i ispite, jer su kod sebe razvili strah i bojali se neuspjeha - pojasnila je dr. Hodžić.
Anksioznost i depresija bolesti su 21. stoljeća te Hodžić kaže da je najvažnije da svaka osoba koja osjeti ovakvu vrstu poremećaja prije svega treba odlučiti pomoći samoj sebi.
- Znači s ovim poremećajem se treba suočiti i potražiti pomoć, bilo da čita literaturu i pronađe sebi načine samopomoći ili da zatraži stručnu pomoć. Promjena načina života, trčanje, šetnje, planinarenje.. sve će to pomoći. Potrebno je željeti pomoći sebi, a kada želite pomoći sebi onda ćete to sigurno i napraviti. Također, postoje i razne psihoterapije, ali je jedan od veoma važnih načina samopomoći tjelovježba. Naime, smatra se da je tjelovježba veoma važna za neuroplastičnost mozga, da poboljšava određene sfere u mozgu. Treba naglasiti da se od anksioznih poremećaja ne umire - zaključila je neuropsihijatrica Renata Hodžić.