Vinogradari kažu kako ovako ranu berbu vinskog grožđa ne pamte. Dok su mali proizvođači, koji spremaju vino za osobnu potrošnju, već odavno smjestili grožđe u svoje podrume i kontroliraju njihovo vrenje, veliki proizvođači beru ovih dana užurbano kako im loše vrijeme ne bi pokvarilo kakvoću grožđa koje je još na trsu. Travanjski led, te kasnije visoke ljetne temperature koje su bile veće i od 50 stupnjeva, a nakon toga i obilna tuča, poharale su mnoge hercegovačke vinograde. Posljedice su itekako vidljive ovih dana, piše Večernji list BiH. - Ova vinogradarska godina je bila “nezgodna”, s dosta problema: jaka zima u siječnju, proljetni kasni mraz (22. 4.), dugo razdoblje jako sušnog i vrućeg proljeća i ljeta i na kraju u rujnu dosta i kiše. Ali kad se sve zbroji, za neke je bila jako loša, za neke prosječna i za vrlo mali broj dobra ili vrlo dobra. Tko je imao dobru poziciju za vinograd i nije pretrpio izmrzavanje, te je mogao i navodnjavati vinograd, može se pohvaliti dobrim urodom i dobrom kvalitetom. Ukupno se (generalno) može reći da je godina podbacila, urod je manji od 10-80%, a negdje i više - tvrdi Mladen Gašpar, dipl. ing. agronomije, koji je i savjetnik za vinogradarstvo u FAZ Mostar. Kao i ranijih godina, tako i ove, Hercegovinom, oazom kvalitetnih vina, već kruže kombiji s grožđem iz Makedonije nudeći grožđe po cijeni i manjoj od jedne marke po kilogramu, dok domaći proizvođači računaju da se ispod 1,5 KM po kilogramu grožđe ne isplati prodavati. Cijene su za kupce povoljnije od domaćeg, a kreću se od 0,90 – 1,3 KM po kilogramu, ovisi o kojima sortama je riječ. Neki opet tvrde da su ga plaćali i nešto jeftinije, naglašavajući kako je domaćeg bilo malo u prodaji.
- Ukoliko je u tijeku berba, preporučujem kako je dobro neposredno nakon berbe izvršiti analizu mošta u enološkom laboratoriju i utvrditi njegovo stvarno stanje. Po potrebi se mošt korigira dodatkom šećera. Važno je naglasiti da je dodavanje šećera za najbolja, vrhunska vina apsolutno zabranjeno! Zakon dopušta maksimalno doslađivanje od 3,4 kg na 100 litara mošta ili masulja. To povećava ukupnu alkoholnu jakost vina za 2 vol.%, a svako povećanje iznad toga je nedopušteno, a svakako i nepoželjno za buduće vino. Ne treba se voditi za onom da su samo alkoholno jaka (prejaka) vina jamstvo dobrog vina. Stoga ne treba pretjerivati s dodavanjem šećera, raditi napamet i na svoju ruku, već valja poslušati savjet i riječ struke.
Također je poželjno kontrolirati otpražnjenost bačava i posuđa u kojima je vino i po potrebi dopuniti bačve, vazelinsko (parafinsko) ulje staviti na mlada vina (inox bačve) u tihoj fermentaciji kako bi čuvali mlada vina od kvarenja, i čekati prvi pretok vina - preporučuje savjetnik Gašpar.