Bosna i Hercegovina treba iskoristiti pobjedu Emmanuela Macrona u Francuskoj i vjerojatni daljnji ostanak Angele Merkel na vlasti kako bi Europu navela da se vrati svojim obvezama i pomogne u konačnom oblikovanju funkcionalne države. Europska unija ima moći koje konačno ponovno treba početi koristiti ne samo u BiH nego i na Balkanu. Jer, bez mirnog Balkana nema mirne Europe, smatra nekadašnji visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown.
U razgovoru za Dnevni avaz on upozorava da je stanje na Balkanu sve rovitije i da se mora iskoristiti francusko-njemačka osovina za rješavanje problema u ovoj regiji.
- Nije problem u Daytonu. Njemu je rok trajanja prošao. To je davno iza nas. Priča o Daytonu 2, jednostavno, nije potrebna. U Europi se pojavljuju neki koji pričaju o novoj berlinskoj konferenciji. Kategorički sam protiv toga, a i ne mislim da bi se novo crtanje granica u Europi uopće i moglo dogoditi. Mi, Europljani, imamo instrumente, samo ih trebamo početi koristiti - kaže Ashdown.
Naglašava da bi mogao svašta prigovoriti nesposobnim bh. političarima, ali je njegova oštrica nezadovoljstva, ipak, usmjerena na institucije EU i, posebno, bivšu visoku predstavnicu za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Ona nije iskoristila mehanizme koje je imala na raspolaganju kako bi stvari u BiH išle svojim prirodnim tijekom.
- Nitko ne govori o bonskim ovlastima. One trebaju biti na raspolaganju samo u krajnjoj nuždi. Nemar EU doveo je do produbljenja problema na Balkanu. Svi su mislili da ćemo probleme imati na Kosovu, ali se vidi da su Makedonija i BiH bure baruta na Balkanu. U vašoj zemlji EU ima toliko instrumenata moći, ali ih ne koristi, i to se mora promijeniti. Stanje u Europi nakon izbora u Austriji, Nizozemskoj Francuskoj, uskoro i u Njemačkoj, iza nas ostavljaju jedno razdoblje nesigurnosti i vrijeme je da se EU vrati na Balkan i sredi stanje - ističe Ashdown.
On očekuje da bi se neke konkretne aktivnosti na tom planu mogle vidjeti već najesen ove godine.
- Ne mislim da će se čekati ishod izbora za Europski parlament krajem 2019., radit će se mnogo brže. Vjerujem da će tako biti - precizira nekadašnji visoki predstavnik.
On se nada i da će se Berlinu i Parizu priključiti London i Haag. Britanska vlada mogla bi „kompenzirati" Brexit jačom suradnjom sa EU na planu sigurnosti i vanjske politike, a u svemu je potrebna nizozemska odlučnost i preciznost.
- Kada se sve to sklopi, a sve upućuje na takav razvoj događaja, konferencija o Balkanu naredne godine u Londonu bila bi zaokružen proces na proces na kojem će se staviti pečat i na daljnji tijek regije koji je proteklih više od stotinu godina preokupirao pažnju Europe i svijeta ratovima i nestabilnostima. Mogli bismo se, I dakle, nadati mirnijem razdoblju - zaključuje Ashdown.