U Hrvatsku danas stiže prva tranša AstraZenecina cjepiva protiv infekcije COVID-19, koji će se u nedjelju distribuirati po županijskim zavodima za javno zdravstvo, a u ponedjeljak će se njime početi cijepiti.
Neke su zemlje odlučile tim cjepivom ne cijepiti starije od 65 godina zbog navodno slabije učinkovitosti među tom populacijom, međutim, cjepivo je u EU registrirano kao cjepivo za starije od 18 godina.
Plazma u prva 72 sata
– U kliničkim studijama djelotvornost AstraZenecina cjepiva je 60% u sprečavanju bolesti, što znači mogućnost pozitivnog PCR testa i bar jednog simptoma bolesti, a nijedan ispitanik koji je primio cjepivo nije dobio težak oblik bolesti niti je bio hospitaliziran. Što se učinkovitosti tiče, to je cjepivo gotovo 100% učinkovito na teže oblike bolesti. Procijenjena djelotvornost kod starijih od 65 podjednaka je kao kod mlađih, ali u podacima je premali broj tih ispitanika. Neke su zemlje dale preporuku da se AstraZenecinim cjepivom ne cijepe stariji, ali mi smatramo da nema razloga za takvu preporuku – kazao je doc. Krunoslav Capak.
Objasnio je i da, iako su za različita cjepiva deklarirane različite učinkovitosti (Pfizer i Moderna 95%), ti podaci nisu izravno usporedivi jer su ispitivanja bila različita pa će usporedba učinkovitosti biti moguća tek kada se provede šire cijepljenje u populaciji.
AstraZenecina prva doza pruža 70% zaštite tri tjedna nakon prve doze, a preporuka je da se druga doza može dati nakon četiri do 12 tjedana, s tim da se kod onih koji su drugu dozu dobili kasnije pokazala nešto malo veća učinkovitost nego kod docijepljenih nakon četiri tjedna.
– Zato ćemo mi preporučiti docjepljivanje 8-12 tjedana nakon prve doze – kazao je Capak.
Upitan za kombinacije različitih cjepiva kod prve doze i docjepljivanja, kazao je da mi zasad docjepljujemo istim cjepivom. Do kraja veljače trebalo bi nam isporučiti 154 tisuće doza tog cjepiva, 2000 manje nego što smo očekivali. Treće dostupno cjepivo čuva se na temperaturi hladnjaka (2 do 8 Celzijevih stupnjeva), a kutija s deset doza treba se potrošiti u šest do deset sati nakon otvaranja.
Prof. Alemka Markotić iznijela je optimistične vijesti o liječenju oboljelih od COVID-19 plazmom preboljelih. Kontrolirana studija obuhvatila je starije od 65, od kojih većina ima neke kronične bolesti.
– Pokazalo se da plazmu treba dati u prva 72 sata, dok se bolest još nije razvila u teži oblik, odnosno dok virus još cirkulira i umnožava se u cirkulaciji. Kasnije davanje ima manji učinak. Plazma s visokim titrom antitijela pritom ima veći učinak od plazme s niskim titrom – opisala je Markotić i dodala da nije ispitano na mlađim bolesnicima, ali sugerira se da bi prema istom principu plazma mogla djelovati i kod mlađih bolesnika s rizičnim faktorima, kao i kod imunokompromitiranih i imunosuprimiranih.
Naglasila je i da nisu primijećene neke jače alergijske reakcije ili pogoršanja, a nije dolazilo ni do imunološkog mehanizma pojačanog odgovora T-stanica, koje mogu uništavati stanice inficiranih.
– To je jedan stari oblik liječenja koji se sad pokazao da može pomoći – podsjetila je Markotić.
Šesti na ljestvici EU
U Hrvatskoj je jučer zabilježeno 549 novih slučajeva zaraze među 5453 testirana. Na bolničkom su liječenju bila 1203 pacijenta, na respiratoru 106 te šesnaest preminulih.
– Imamo 13,1% manje novooboljelih nego u prošlom tjednu. Na šestom smo mjestu u EU prema 14-dnevnoj incidenciji broja oboljelih na 100 tisuća stanovnika, bolje su Mađarska, Danska, Bugarska, Grčka i Finska. Na 19. mjestu smo prema mortalitetu s 1252,6 umrlih na milijun stanovnika. Udio pozitivnih testova u ukupnom testiranju posljednjih tjedan dana nam je 8,7% – iznio je Capak.