Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i potpredsjednik SDS-a smatra da nije samo Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, generator duboke krize koja je pogodila BiH, "već čovjek izabran od naroda u RS, koji je s Bakirom dijelio vlast 15 od posljednjih 20 godina".
U intervjuu za Nezavisne novine Šarović predviđa sve turbulentnije stanje u BiH, zbog kojeg, kako navodi, neće biti moguće raditi velike poslove.
Kada je, pak, u pitanju stanje na političkoj sceni u RS, Šarović otvoreno najavljuje mogućnost partnerstva koalicije SDS - PDP - NDP sa strankom Marka Pavića!
Komentirajući to što u parlamentu BiH nije prošao set zakona o trošarinama, koji je uvelike podijelio javnost, ali i političke lidere u BiH, kaže kako je ovaj zakon ili set zakona svoju najbolju priliku za usvajanje imao prije sedam-osam mjeseci, zajedno u paketu s plavim dizelom, kada je cijena goriva bila niža za gotovio 30 posto.
- Bez obzira na zagovornike za usvajanje zakona i protiv usvajanja, a evidentno je da ih je mnogo i na jednoj i na drugoj strani, ovo je najgore vrijeme za ovu priču. Moj stav je da ovakav zakon, koji će pomoći razvoju infrastrukture, ali koji će platiti građani iz svog džepa, mora imati korektivni faktor u vidu vraćanja dijela sredstava poljoprivrednom sektoru. To je pokazala i rasprava u parlamentu, kaže Šarović.
Na upit vidi li izlaz iz nove duboke krize, budući da postoje mišljenja da Savez za promjene, dijeli odgovornost za ovu situaciju samom činjenicom da su i dalje partneri s Bakirom Izetbegovićem, kojeg smatraju glavnim generatorom krize, Šarović ističe kako nije samo Izetbegović problem.
- Ima ih još nekoliko, a jedan od njih u Republici Srpskoj sjedi na mjestu izabranom od naroda, ali je zaboravio tko je on i što je on. Taj isti s Bakirom dijeli vlast 15 godina od posljednjih 20 - i nikom ništa. To nije problem, ali jeste zato što je tu Savez za promjene i SDS posljednje dvije?! Što mislite, da mi nismo danas u Vijeću ministara tko bi bio iz Republike Srpske i s kim bi bio u vlasti u Sarajevu? I gdje je izlaz? Za početak, izborni proces treba biti jednom u četiri godine, kako bi se iskoristile tri godine za kakav-takav rad, a jedna godina na izbornu utrku, naglašava Šarović.
Obzirom da se u parlamentu polako stvara nova kriza, a to je nemogućnost dogovora HDZ-a i SDA u vezi s izmjenama Izbornog zakona, on kaže da će atmosfera u zemlji biti sve turbulentnija i zatrovanija ako se približava vrijeme općih izbora.