Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto ovoga će se tjedna u Bruxellesu susresti s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen kako bi pokušala održati pozitivni momentum unutar zemlje, ali i institucija Europske unije prema dva sljedeća koraka koja očekuju zemlju, a vezana su uz financijsku potporu provođenju reformi te formalno otvaranje pregovora s Unijom. Očekuju se susreti i na visokoj razini s drugim ključnim ljudima Europske unije koji su iznimno zainteresirani pomoći Bosni i Hercegovini kako bi napravila iskorak čak i unatoč tome što čak i pojedinim međunarodnim akterima trenutačno ne odgovara slanje optimističnih vijesti iz ove zemlje. Vrlo je jasno na nedavnom okupljanju na Bledu Von der Leyen istaknula izravnu potporu BiH, no istodobno je jasno kazala kako i domaće vlasti, odnosno, prije svih, političari, koji su u najvećem dijelu zabavljeni kampanjom za lokalne izbore, moraju napraviti svoj dio posla. Ključno je provesti četiri zakona - Zakon o sudu, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), zaštiti podataka i zaštiti granica.
Izborili mjesto
Kako doznajemo, u Ministarstvu pravosuđa su čak izrađeni prijedlozi triju od četiri zakona, no, s druge strane, daleko je do njihova usvajanja. Oko ispunjavanja obveza vezanih uz Plan rasta, ali i formalno otvaranje pregovora s BiH još uvijek je optimist čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine. On je najavio okupljanje vodećih dužnosnika u vlasti. - Sve ćemo temeljiti na tome i nadam se da ćemo pronaći datum kada svi možemo sjesti, vjerojatno u Sarajevu, i napraviti plan kako bi Vijeće ministara moglo donijeti još neke odluke koje su nam potrebne za takav iskorak. Time bismo ohrabrili i one koji pišu izvješća s obzirom na to da oni završavaju svoj mandat za mjesec i pol, a onda će doći neki novi ljudi - rekao je Čović. Prema njegovim riječima, sada više stvari ne ovise o Bruxellesu, u kojemu je BiH prepoznata, nego o naporima domaćih političara. - Mislim da smo izborili svoje mjesto za stolom, a ne u ladicama, kao što je to nekad bilo, ali ovako se ne može dugo i neke stvari moramo unaprijediti. Nakon kontakata koje sam imao sa svim predstavnicima koji donose stavove o nama, uvjeren sam da, uz sve naše slabosti, imamo mnogo više zagovornika našeg europskog puta nego što je to bilo prije dvije godine - istaknuo je. A prije nego što otputuje u Bruxelles, predsjedateljica Krišto će, prema dostupnim informacijama, uputiti dokument Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu kako bi se pokušalo deblokirati sredstva iz Plana rasta. BiH ima usklađenih 99 posto reformi, a dvije su zapele zbog blokade dužnosnika najsnažnije bošnjačke Stranke demokratske akcije, koji, koristeći pozicije u četirima županijama, nastoje dodatno pokolebati i narušiti vjerodostojnost unutar probošnjačke "trojke" čija je jedna od ključnih misija bila pokazati iskorak i mogućnost dogovora oko važnih reformi s hrvatskom odnosno srpskom stranom. Tako su trenutačni problemi s Planom rasta za Bosnu i Hercegovinu političke prirode i neispunjavanje potrebnih reformi.
Prva tranša izgubljena
Iako su neki političari tvrdili da postoje rokovi za dobivanje sredstava iz Plana rasta, EU nije postavio konkretne rokove, osim krajnjeg roka za realizaciju, a to je 2027. godine. Međutim, BiH mora ispuniti sve obveze do tada kako bi dobila sav predviđeni novac. No, s druge pak strane, stvari su postavljene tako da BiH i ne mora nužno dobiti 1085 milijardi eura u sljedećih nekoliko godina ako ne pristane provoditi reforme koje se konkretno odnose na određenu oblast koju će financirati Europska unija. Međutim, BiH je već izgubila 70 milijuna eura iz prve tranše Plana rasta. Neke mjere, poput uspostavljanja jedinstvenog broja za hitne slučajeve i ukidanja entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći, također ispočetka nisu bile prihvaćene od vlasti u Republici Srpskoj. U međuvremenu je ipak donesena odluka o uspostavi jedinstvenog broja 112. Nije, međutim, dovoljno samo donijeti popis nego treba i provoditi konkretne reforme. Tako sve razine vlasti u BiH, uključujući entitete i županije, moraju surađivati i postići konsenzus o ključnim reformama. A one se odnose na reforme u oblasti pravosuđa, javne uprave, borbu protiv korupcije i ekonomske politike. Uz to, potrebno je osigurati transparentnost u trošenju sredstava i odgovornost vlasti prema građanima i međunarodnim partnerima, ali i ispuniti sve obveze u zadanim rokovima kako bi se izbjeglo gubitak sredstava.