Završena su ispitivanja rijeke Neretve u Mostaru i rezultati analiza su u skladu sa dosadašnjim, tj. ne zadovoljavaju mikrobiološke EU standarde za vode za kupanje, potvrđeno je u petak za Bljesak.info iz Odjela zaštite voda Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Naime, Agencija, kao i svake godine, vrši ispitivanje kvalitete voda za kupanje na tzv. 'tradicionalnim kupalištima' na rijekama, jezerima i priobalnom moru. Rijeka Neretva već dugi niz nije za kupanje u Mostaru, ali građani ne mare za to.
Planom monitoringa u ovoj godini je obuhvaćeno ukupno 18 lokacija, a to su: Neretva – Carinski most, Stari most, Akumulacija HE Mostar I, Akumulacija HE Jablanica – Ostrožac i Gračac; Akumulacija HE Rama; Kukavičko jezero; Boračko jezero; Buško Blato; Trebižat – Kravice, Čeveljuša, Jaz; Bunica, Drežanka i Lištica – Mostarsko blato, te priobalne vode – kupališta ispred hotela Neum, Sunce i Zenit).
Tijekom ljetnih mjeseci se, navode, jednom do dva puta mjesečno, putem ovlaštenih laboratorija obavljaju provjere i ispitivanje parametara, od kojih su za kvalitetu voda za kupanje najbitniji mikrobiološki parametri (Escherichia coli, crijevni enterokoki). U lipnju je, tvrde, planiran manji broj ispitivanja (kupališta ispred hotela Neum, Sunce i Zenit, Neretva – Carinski most i Stari most), a uzorci se trenutno ispituju. Problemi godinama isti ''Dosadašnjih godina rezultati ispitivanja voda za kupanje u Neumu zadovoljavaju standarde za kupanje. Na ostalim tradicionalnim kupalištima su dosadašnji rezultati ispitivanja uglavnom dobri, ali je i na njima prisutan veliki broj izravnih ispusta kanalizacija iz manjih ili većih naselja, a poseban problem predstavljaju i divlje deponije sa svojim procijedim vodama'', kažu za Bljesak.info iz Agencije. Problemi u hercegovačkim vodama, isti su godinama. ''Problematika voda za kupanje polazi prvenstveno od toga što su rijeke recipijenti za vode iz kanalizacijskih sustava koje se u većini općina na ovim prostorima ispuštaju bez adekvatnog pročišćavanja. Pored pozitivnih pomaka u Konjicu gdje je u funkciji uređaj za obradu otpadnih voda kapaciteta 5.000 ES, Jablanici gdje je postavljeno više manjih uređaja kapaciteta 3.250 ES, Ljubuškom (uređaj kapaciteta 6.000 ES) i Čitluku (uređaj kapaciteta 14.000 ES), u Mostaru je u probnom radu uređaj kapaciteta 100.000 ES na koji je skoro priključen i lijevo obalni kolektor čime je bitno smanjena količina otpadnih voda koje se izravno ispuštaju u rijeku Neretvu. Dokument u ladici? Daljnjim povećanjem stupnja priključenosti odvodnje putem kolektora i pročišćavanja otpadnih voda na uređaju u Mostaru, tvrde iz Agencije, moguća su poboljšanja kvalitete vode za kupanje u rijeci Neretvi. Započeti su i procesi za izradu pročistača u Prozoru/Rami, Širokom Brijegu i Tomislavgradu. Osim (ne)brige lokalnih vlasti, upravljanje voda problem je i viših instanci.
''Drugi problem upravljanja vodama za kupanje je nepostojanje podzakonskih akata kojima bi se definirali uvjeti za kupališta i na osnovu kojih bi općine propisale kupališne zone koje bi onda trebale biti propisno obilježene, ograđene i sustavno nadgledane. U 2019. je pripremljen nacrt Uredbe o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i poslan nadležnom ministarstvu u daljnju proceduru usvajanja'', kazali su. Izgradnjom dodatnih uređaja na ostalim vodnim tijelima, smatraju, značajno će se smanjiti zagađenje rijeka i poboljšati uvjeti za kupanje. Nakon proglašenja kupališnih zona od strane općina, pojašnjavaju, kupališta će morati biti ograđena, obilježena i pod stalnim nadzorom.
Dok se ti problemi ne riješe, svako kupanje građana na tradicionalnim kupalištima je na vlastitu odgovornost. ''Prilikom kupanja na tradicionalnim kupalištima posebnu pažnju je potrebno obratiti na temperaturne razlike, pogotovo kod kupanja u rijekama koje su prilično hladne i u ljetnim mjesecima, kao i na moguće promjene u vodostajima na onim rijekama gdje su prisutne hidroelektrane. U sušnim razdobljima, kada su vodostaji rijeka u opadanju, moguća su trenutna pogoršanja mikrobioloških parametara na svim vodnim tijelima'', potvrđeno je za Bljesak.info.
Građani koji se odluče na rashlađenje u hercegovačkim vodama, moraju biti svjesni preporuka nadležnih institucija, a i ''agilnosti'' vlasti za rješavanjem problematike s kupalištima.