Pod naslovom "Balkan, prva žrtva energetske krize u Europi", pariški Le Monde bavi se rastućim cijenama električne energije u Europi, zbog čega su neke balkanske zemlje nakratko prekidale opskrbu, zbog čega su stanovnici morali paliti agregate, prenosi MIA.
Kosovo, balkanska zemlja od 1,8 milijuna stanovnika, među prvim je žrtvama trenutne energetske krize u Europi. Zbog skoka cijena megavat-sata (MWh), nacionalna energetska kompanija KEDS, koja ima monopol na distribuciju električne energije, odlučila je 23. prosinca 2021. provesti alternativna dvosatna isključenja širom zemlje, u sklopu "hitnog plana za ograničavanje potrošnje", u uvjetima krize predstavljene kao "jedan od najvećih izazova od rata" koji je doveo do neovisnosti zemlje 1999. godine, navodi Le Monde.
Prvi razlog za ovu krizu je rekordna potrošnja zbog vrlo niskih temperatura i masovne prisutnosti dijaspore krajem godine, dok je glavna elektrana u zemlji trenutno zatvorena iz tehničkih razloga. U isto vrijeme, međutim, Kosovo, jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, iznenada je odsječeno od međunarodnih tržišta.
- Uobičajeno su cijene oko 70 eura po MWh, ali su 21. decembra dostigle 515 eura!, napisao je na Facebooku lijevi nacionalistički premijer Kosova Albin Kurti, prenosi Indikator.ba.
Osim što su morali vaditi svoje generatore iz razdoblja neimaštine za koje su vjerovali da nisu više potrebni, Kosovari su također pozvani da daju prednost alternativnim izvorima grijanja. Te su mjere razljutile stanovništvo i dovele do prosvjeda 27. prosinca 2021. ispred sjedišta KEDS-a, prenosi Indikator.ba.
Kao rezultat toga, kosovska vlada je oslobodila 20 milijuna eura kako bi tvrtki omogućila kupnju električne energije po cijeni zlata. Mjera je već omogućila nastavak uvoza, budući da se susjedna Albanija obvezala osigurati megavatsate za novogodišnju noć.
- Uspjeli smo stabilizirati opskrbu i prekidi su gotovo eliminirani, rekao je Kurti 27. prosinca 2021.
Čak i ako stanovnici Prištine i dalje prijavljuju neke prekide, "prema vlastima, situacija se značajno popravila", rekla je Jasmina Trhulj, direktorica odjela za električnu energiju Energetske zajednice, koja nadzire europsko energetsko tržište u Beču, Austrija.
Također ukazuje na pozitivan aspekt porasta temperatura u regiji posljednjih dana i ohrabrujuće stanje u pogledu rizika od infekcije.
- Kapacitet interkonekcije dovoljan je u jugoistočnoj Europi, problem je u tome što je skup, objasnila je.
Cijena srpskog megavatsata, koja je mjerilo u bivšoj Jugoslaviji, pala je u utorak, 4. siječnja na 175,26 eura (nasuprot 156,30 eura u Francuskoj), ali je ta razina ipak daleko iznad prosjeka od 39 eura iz 2020. godine. Ovo povećanje cijena teško održivo za balkanske zemlje. Među najsiromašnijima na Starom kontinentu, one imaju široku politiku javnog financiranja tarifa za električnu energiju. Omogućuju mještanima da svoju struju plaćaju u prosjeku više od pola cijene stanovnika Europske unije (EU), ali se to pokazuje iznimno skupim u uvjetima trenutne eksplozije cijena na europskim tržištima, nastavlja Le Monde.
Kosovo je moralo proglasiti izvanredno stanje u srijedu, 29. prosinca 2021., baš kao što su to Sjeverna Makedonija i Albanija već učinile tijekom jeseni. Srbija je također izvijestila o prekidima struje nakon snježnih padavina i tehničkih kvarova u prosincu 2021.
- Svrha ovih vanrednih situacija je finansijska potpora državnim elektroprivredama, rekla je Trhulj. Ponovno je otvoreno i nekoliko ekstremno zagađujućih ili zastarjelih elektrana, dok ugljen ostaje glavni izvor energije u tim zemljama koje ne poštuju europska pravila, počevši od onih s kvotama CO2, budući da još nisu dio EU.
Bugarska, koja je dio EU, 15. prosinca 2021. donijela je radikalnu odluku o zamrzavanju cijena električne energije za sve pojedince do ožujka. Nekoliko dana ranije bugarski regulator je ipak najavio povećanje cijene od 11,5% za 1. siječnja 2022. godine. Ovaj prijedlog je novi premijer Kiril Petkov, koji je na vlast došao 13. prosinca 2021., odmah opisao kao "čudnu slučajnost". Prema njegovim riječima, njegov moratorij treba iskoristiti da se "odvoji vrijeme i pokuša pronaći sva moguća smanjenja operativnih troškova energetskih tvrtki".
Mjera obećava da će biti vrlo skupa: bugarska vlada već je izdvojila 750 miliona eura za njezino financiranje. - Od ove premosnice, 175 milijuna eura namijenjeno je mrežnim kompanijama, ali to je premalo da bi se nadoknadili njihovi gubici, rekao je Kaloyan Stajkov, ekonomist Instituta za upravljanje energijom u Sofiji.
Procjenjuje da je potrebno još najmanje 100 miliona eura.
- Da ne spominjemo da moratorij samo vraća problem nazad, rekao je, navodeći da dobavljačima prijeti bankrot jer se očekuje da će cijene nastaviti rasti 2022. godine. Paradoks je da bugarski proizvođači energije ostvaruju ogromne profite od krize izvozeći svoje viškove megavata po visokoj cijeni u ostatak Balkana.