U Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme primjetan je pad potražnje za kreditima stanovništva, kako onim potrošačkim tako i stambenim, a uzroke treba tražiti u nizu čimbenika, počevši od loše ekonomske situacije i nesigurnog radnog okružja pa do neizvjesnosti u kontekstu pandemije, piše Večernji list BiH.
Anketa Centralne banke pokazala je kako je dva tromjesečja uzastopno primjetno smanjenje potražnje za potrošačkim i stambenim kreditima u Bosni i Hercegovini, dok potražnja za kreditima kod poduzeća ima različite tendencije te je u četvrtom tromjesečju 2020. godine registriran blagi porast potražnje za kratkoročnim, dok je smanjena potražnja za dugoročnim kreditima.
Berislav Kutle, direktor Udruge banaka BiH, podsjeća pak kako se BiH nalazi u paradoksalnoj situaciji već dugo vremena; ne samo u ovo vrijeme kad je i pandemija dala i daje svoj poseban pečat.
- Da budem jasniji, u posljednjih deset godina, možda i malo više, bankarski sektor ima puno veće kreditne mogućnosti od realne potražnje za istima, a u javnosti se protura mišljenje kako banke nisu spremne financirati. S jedne strane banke muku muče kako povećati kreditnu aktivnost, a s druge građani misle kako bi morale više kreditirati. U takvoj situaciji zatekla nas je i pandemija - naglasio je Kutle.
Razlozi
Kad se promatraju svi pokazatelji bankarskog sektora u prošloj godini i prvom tromjesečju ove godine, ne uočava se velik pad pokazatelja, osim dobiti (profitabilnosti) banaka. Prema službenim podacima, dodaje on, aktiva banaka čak je malo rasla u prošloj godini, kao i depoziti, a krediti građana (o kojima govorimo) pali su za manje od jedan posto.
- Naš problem je što se nalazimo u začaranom krugu koji teško možemo probiti kako bismo mogli konzumirati ono što je mogućnost izvan tog kruga - navodi Kutle te podsjeća kako se apsolutni iznosi kredita posljednjih godina malo mijenjaju iz jednostavnog razloga što se uvjeti u zemlji pozitivno ne mijenjaju, a unutar toga mogućnosti građana za zaduženje ostaju gotovo na minimumu.
- U državi u kojoj ništa nije regulirano ni unaprijeđeno kako bismo mogli jednostavnije prevladati administrativne barijere i gdje je najveći postotak primanja oko 500 KM, mogućnosti rasta i razvoja (bilo čega) limitirane su - upozorio je Kutle. U kontekstu vrste kreditnog zaduženja otkriva kako u BiH stambeni krediti čine manje od 20% dugoročnih kredita građana, što je izuzetno malo u odnosu na zemlje u okružju, gdje su i iznad 60%.
Iznio je i mišljenje što je razlog nedovoljnog rasta tih kredita.
- Jasno je da neriješena administrativna pitanja i izuzetno mala mjesečna primanja ne dopuštaju rast tih kredita - kazao je Kutle. Istodobno, potrošački krediti činili su i čine većinu dugoročnih kredita građana i oni stagniraju iz dvaju razloga. Prvi razlog je, objašnjava Kutle, smanjenje zaposlenih i minimalna primanja, a drugi strah, uvjetovan COVID-om, koji se uvukao u stanovništvo.
Smatra kako realnog pomaka u mogućnostima građana da konzumiraju bankarske proizvode u većoj mjeri nema bez globalnog poboljšanja društveno-političke situacije u zemlji i materijalnog stanja zaposlenih unutar toga. Sve do tada promjene će biti plus ili minus nekoliko posto.
Krediti poduzeća
Banke nastoje, naglasio je on, kao prvo, razumjeti, a onda pozitivno odgovoriti na novonastalu situaciju. Traže se svi mogući načini i unaprjeđenja kako bi se olakšao položaj onih koje je pandemija “ukočila” te kako bi se povećala kreditna aktivnost. Nije realno, smatra on, očekivati kako će te aktivnosti biti značajno veće nego prošle godine.
- Svi sa zebnjom čekamo i nadamo se kako će pandemija proći kao najveći problem, a tek onda ćemo se moći realno suočiti sa svim životnim problemima koji nas čekaju - izjavio je Kutle.
S druge strane, krediti za poduzeća imali su nešto veći pad od kredita građana, što je i razumljivo. - Ne vidi se kraj negativnog utjecaja na pojedine pravne subjekte, a time i mogućnosti kreditiranja istih. Za očekivati je kako će ipak u drugoj polovini godine situacija biti puno povoljnija (normalnija) te pozitivan utjecaj javnih investicija - naveo je Kutle, zaključivši kako bi sva ta događanja mogla podići realnu potražnju za kreditima gospodarstva, a ona posredno povećanje potrošnje i potrebe za kreditima stanovništva.•