Kreditna sredstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) trebala su biti jamac stabilnosti proračuna u Bosni i Hercegovini u ovoj godini, ali i određeni poticaj ekonomskom oporavku od posljedica pandemije i poremećaja na globalnoj sceni, piše Večernji list BiH.
Jedan od najbržih oporavaka
Jasno je kako je oporavak male ekonomije, kakva je bosanskohercegovačka, umnogome ovisan o stanju u velikim ekonomijama na koje se trgovinski i investicijski najviše oslanja. Kako se oporavlja Europska unija tako ima naznaka oporavka i bh. ekonomije. To što oba entiteta za sada uspijevaju održati stabilnost bez sredstava MMF-a također može biti nagovještaj bolje ekonomske situacije u 2021. godini. Prema informacijama iz Vlade Federacije BiH, oporavak bruto društvenog proizvoda u ovom entitetu u odnosu na pad zabilježen tijekom pandemije sve je izraženiji. Razlika u visini BDP-a u četvrtom tromjesečju 2020. godine u odnosu na 2019. godinu upola je manja te se očekuje kako će veličina BDP-a do kraja trećeg tromjesečja ove godine dosegnuti razinu od prije početka pandemije. To je, tvrde u Vladi, jedan od najbržih oporavaka BDP-a u regiji, posebice ako se uzme u obzir da je Vlada FBiH to postigla uz najnižu razinu zaduženja, što upućuje na to kako su mjere Vlade FBiH u podršci oporavku ključnih sektora gospodarstva bile krajnje učinkovite. Oporavak BDP-a podržan je snažnim rastom izvoza, koji čak bilježi veću pokrivenost u odnosu na uvoz u odnosu na razdoblje od prije pandemije. To je vodilo rastu zaposlenosti, a broj radnih mjesta krajem prvog tromjesečja u 2021. veći je za 16.300 u odnosu na razdoblje pred izbijanje pandemije. Rast zaposlenosti osigurao je stabilno financiranje mirovinskoga i zdravstvenih fondova. U federalnoj Vladi očekuju kako će BDP, podržan novim mjerama Vlade FBiH, do kraja 2021. rasti po stopi od oko 3 posto, što će voditi daljnjem rastu zaposlenosti.
Što se tiče Republike Srpske, mnogo se polemiziralo oko izlaska na Londonsku burzu i takvog načina zaduživanja entitetske Vlade. Ipak, činjenica da je najavljeno povećanje plaća u mnogim djelatnostima, uključujući zdravstvo i obrazovanje te mirovine, govori kako i ovaj entitet trenutačno uspijeva držati glavu iznad vode. Očekuju i povećanje unutarnje potrošnje, što bi se također trebalo pozitivno odraziti na ekonomiju.
Ipak uz dozu opreza
Prodaja obveznica i zaduživanje kod komercijalnih banaka najviše su spominjane alternative kreditnim sredstvima MMF-a. Ono na što u takvom slučaju upozoravaju analitičari jest da neće ostati dovoljno sredstava koja će banke usmjeriti prema gospodarskim subjektima, kojima također o kreditima ovisi oporavak od posljedica pandemije. Na oprez upozoravaju i iz međunarodnih organizacija. Ekonomski oporavak BiH nakon pandemije koronavirusa je neizvjestan, navodi se u posljednjem izvješću Svjetske banke. Kako se ističe, BiH je u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3%, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze koronavirusom, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inozemstva.
- Iako očekujemo da će u BiH ekonomski rast u 2021. dosegnuti 2,8%, dinamika i tijek oporavka krajnje su neizvjesni, napominje se u izvješću. Preporučuje se da BiH nastavi na reformskom putu u smjeru rješavanja dugo prisutnih pitanja - ukorijenjenih strukturnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz. Iz Svjetske banke procjenjuju i kako će provedba masovnog cijepljenja, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, također pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje regije, uključujući BiH, moraju i dalje pozorno usmjeravati napore prema uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala. •