Iako će godina koju ispraćamo biti ona u kojoj će Centralna banka BiH ostvariti najveću dobit u svojoj povijesti, Predsjedništvo BiH priprema kadrovsku čistku u toj važnoj državnoj instituciji, piše Večernji list BiH.
Koristeći činjenicu da je izravno nadležno za Centralnu banku, Predsjedništvo BiH, odnosno njegovi članovi, svatko iz svojih razloga, želi ubrzati proces postavljenja novog peteročlanog Upravnog vijeća, koje potom unutar sebe bira guvernera i viceguvernere. Proces je inicirala srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović, a pridružio joj se, pomalo i neočekivano, bošnjački kolega Denis Bećirović. Dok se motivi Željke Cvijanović za imenovanje dr. Radomira Božića i dr. Milenka Krajišnika mogu shvatiti u kontekstu uporne želje SNSD-a da se "oslobode" sredstva koja čuva Centralna banka BiH, odnosno da se raspolaganje monetarnom pričuvom države omogući entitetima, Bećirović se vodi mnogo prizemnijim motivima. Prema dostupnim informacijama, Bećirović ne želi zadržati aktualnog guvernera Senada Softića iako je pod njegovim vodstvom Centralna banka BiH postala jedna od najsnažnijih državnih institucija i sigurno utočište kompletnog monetarnog sustava BiH. Na bošnjačke pozicije u Upravnom vijeću Centralne banke BiH, a time i na guvernerskoj poziciji, Bećirović želi vidjeti svog savjetnika Mirzu Kršu i glavnog tajnika SDP-a Elvira Karajbića. Iako ni Kršo ni Karajbić ne posjeduju iskustvo iz bankarskog sektora, Bećirović ih vidi u upravi Centralne banke BiH. I sam je bio zagovornik politike najkvalitetnijih kadrova na državnim pozicijama, ali, kao i u slučaju nekih drugih imenovanja, Bećirović se očito vodi potpuno drugim kriterijima. Umjesto Softića, koji uživa veliki ugled i u međunarodnim financijskim institucijama, Bećirović "gura" svog savjetnika i stranačkog kolegu koji bi mu mogao biti od pomoći u nadolazećoj borbi za čelno mjesto u SDP-u BiH. Što se tiče petog mjesta u Upravnom vijeću, Željko Komšić, navodno, planira tu zadržati Danijelu Martinović, koja također, kao bivša parlamentarna zastupnica, ne bi trebala doći u poziciju biti članica uprave apolitične institucije kao što je Centralna banka BiH. Aktualni Guverner Centralne banke BiH Senad Softić nedavno je izjavio da se već sada sa sigurnošću može reći da će ovu godinu Centralna banka BiH završiti s rekordnom dobiti. Ostvarena neto dobit 31. listopada ove godine iznosi 208 milijuna KM. Istodobno, ukupni kapital 31. listopada ove godine iznosio je 870 milijuna KM. Očekuje se da će ukupna neto dobit u 2023. iznositi više od 280 milijuna KM. Projekcija neto dobiti za iduću godinu iznosi oko 335 milijuna KM. On je kazao kako je vrlo izvjesno da će Centralna banka BiH osigurati uplatu u proračun institucija BiH u iznosu većem od 70 milijuna KM za 2023. i 100 milijuna KM za 2024. Softić je dodao da je to rezultat odgovornog rada i pravodobno poduzetih mjera u ovoj i protekloj godini. Naglasio je kako su također uspjeli unaprijediti ključne procese i pokrenuti značajne projekte koji uključuju modernizaciju platnih sustava (SEPA i TIPS) i upravljanje deviznim rezervama. - Prateći svjetske trendove društvene odgovornosti, počeli smo s procesom investiranja dijela portfelja deviznih rezervi u zelene obveznice te projekte vezane uz financijsku edukaciju i inkluziju. Centralna banka BiH nastoji svojim aktivnostima osigurati uvjete za brži proces europskih integracija BiH te stabilan i povoljan ekonomski ambijent za gospodarstvo i građane BiH - zaključio je Softić. Ali političkim kadroviranjem Predsjedništvo BiH sve to dovodi u pitanje. Doda li se tomu i izgledno nastojanje srpske strane da se "oslobode" sredstva Centralne banke BiH i da se dio novca fizički prebaci u Banju Luku, pred BiH bi i u monetarnom pogledu moglo biti turbulentno razdoblje. Prema dostupnim informacijama, sve to ozbiljno zabrinjava i predstavnike međunarodne zajednice u BiH. •